JNA 35, 23273 Novo Miloševo, Srbija, 00381(0)69/783-155, 00381(0)63/644-369, banatskikulturnicentar@gmail.com

Autorsko veče Radovana Vlahovića u Biblioteci u Bašaidu


16. januara 2015. u Biblioteci u Bašaidu 

(ogranak Narodne biblioteke „Jovan Popović” Kikinda) 

održano je autorsko veče Radovana Vlahovića,

književnika i direktora Banatskog kulturnog centra.

U programu učestvovali: 
Senka Vlahović Filipov, Ljiljana Oličkov, pesnikinja, 
Olivera Milin, bibliotekar, i autor. 

Ovom prilikom predstavljene su neke od Vlahovićevih zbirki priča i pesama iz kojih je autor govorio odlomke: „Dobro jutro, svete”, „Moj san je stvarnost”, „Bolesnička soba broj 3”, „Ljubavne i OK priče”, dok je Senka Vlahović Filipov čitala odlomke iz recenzije Vlahovićevih knjiga.

Radovan Vlahović (1958, Novi Bečej), prozni pisac, pesnik, esejista, objavio je 28 knjiga. Prevođen je na engleski, ruski, nemački, mađarski i slovenački jezik. Dobitnik je više nagrada za književni rad i kulturno pregalaštvo. Osnivač je i direktor prvog privatnog kulturnog centra u Srbiji – Banatskog kulturnog centra.


Više o radu Radovana Vlahovića na sajtu:

Anita Bojić Perkin: „Vraćajući se prošlosti upoznajemo sami sebe“

Banatski kulturni centar, 2014.
108 strana, broš. povez, 13x20 cm

Pred nama se nalazi knjiga „Vraćajući se prošlosti upoznajemo sami sebe”, koja sadrži izbor radova iz oblasti pedagogije i istorije školstva, objavljenih u Letopisu Matice srpske u 19. veku. Nastala je u okviru projekta Srednje škole u Novom Bečeju, u oblasti srednjeg obrazovanja koje je odobrio i finansijski podržao Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice Autonomne pokrajine Vojvodine, Republike Srbije.
Cilj projekta je da se promoviše bibliotečki fond školske biblioteke, Srednje škole u Novom Bečeju, sa akcentom na staru i retku bibliotečku građu, da se putem izdavanja publikacije, priređivanje izložbi, predavanja i organizovanja niza aktivnosti, jedan deo velikog bogatstva kulturnog nasleđa sadržanog u Letopisu Matice srpske učini dostupnim učenicima, nastavnicima, stručnim saradnicima Srednje škole i svim zainteresovanim građanima opštine Novi Bečej, da populariše kulturu čitanja i da podstakne na dalja istraživanja. 
Ideja projekta je da se putem ukazivanja na kulturno nasleđe i blago, koje nam je ostavljeno na uvid, stekne šire znanje o pedagogiji, vaspitanju i obrazovanju kroz istoriju, da se razvije svest o univerzalnim etičkim vrednostima i principima, koji ne gube na snazi kroz vekove, kao i da se skrene pažnja na značaj i ulogu školske biblioteke i mogućnosti koje ona putem svojih delatnosti i usluga pruža.

Autor



Želeo bih da pozdravim samu ideju da se priredi knjiga poput ove, tim pre što je Letopis Matice srpske, najstariji živi književni časopis u svetu, za Srbe u Austrougarskoj monarhiji, od njegovog osnivanja do dana današnjeg, imao jedan od najviših kulturoloških standarda i najjače, u ono vreme, kad je bio na samom početku, uporišne tačke upravo u Banatu, pogotovo u Velikokikindskom dištriktu (1774–1876), kom je pripadalo i Vranjevo (deo Novog Bečeja). Preuzimanjem uredničke dužnosti u Letopisu i mesta sekretara Matice srpske Teodora Toše Pavlovića (1804–1854) rođenog u Karlovu (deo N. Miloševa) u Dištriktu, veza između naših ljudi i same Matice u Pešti i nakon njenog preseljenja 1864. godine u Novi Sad, bila je naročito velika i još uvek je neraskidiva, što na neki način potvrđuje i knjiga Anite Bojić Perkin.
Izbor tekstova iz Letopisa Matice srpske iz 19. veka, koji se čuvaju u fondu Biblioteke Srednje škole u Novom Bečeju, a koji se tiču prosvetnog i pedagoškog rada, koji nam je Anita tako slikovito i pedantno, sa raznim pratećim tekstovima, legendama i objašnjenjima, priredila, je itekako hvale vredan, jer nam govori o nama samima i počecima pedagoške misli, koja je preko Letopisa stizala do naših obrazovanih ljudi, učitelja, sveštenika i profesora i otvarala im vizije za pedagoški rad koji se u vremenima budućim nadograđivao. Dobra praksa iz prošlosti se zadržala i do današnjih dana, ujedno potvrđujući naslov knjige koji kaže „Vraćajući se prošlosti upoznajemo sami sebe”. 


Radovan Vlahović, književnik

Promocija knjige „Rođeni moji“ Dragice Oličkov

12. januara 2015. godine u sali pri Hramu Svetih Kozme i Damjana u Kikindi
održana je promocija zbirke pesama
„Rođeni moji“ Dragice Oličkov
u izdanju Banatskog kulturnog centra

Učestvovali: Marija Miljković, recenzent, Radovan Vlahović, urednik, Marica Cvetković, Nada Iličin, Verica Stajić, članovi dečijeg Hora i Pevnice pri Hramu svetih vračeva Kozme i Damjana i autorka. Prisutne je pozdravio otac Boban Petrović, starešina hrama Svetih Kozme i Damjana.

Dragica Oličkov, autorka knjige.

 Izuzetna posećenost promocije.