JNA 35, 23273 Novo Miloševo, Srbija, 00381(0)69/783-155, 00381(0)63/644-369, banatskikulturnicentar@gmail.com

EVROPSKI FEJSBUK PESNIČKI FESTIVAL/EUROPEAN FACEBOOK POETRY FESTIVAL 2011.





EVROPSKI FEJSBUK PESNIČKI FESTIVAL će se po drugi put održati 26. i 27. februara 2011. godine u hali Master Novosadskog sajma, u okviru 17. međunarodnog Salona knjiga, u organizaciji Banatskog kulturnog centra i Novosadskog sajma.

Za učešće na EVROPSKOM FEJSBUK PESNIČKOM FESTIVALU prijavilo se 255 pesnika iz 18 zemalja (Holandija, Švajcarska, Italija, Rusija, Nemačka, Austrija, Švedska, Danska, Češka, Rumunija, Mađarska, Slovenija, Crna Gora, BIH, Hrvatska, Makedonija, Kanada, USA), okupljenih preko svetske društvene mreže Fejsbuk.

Festival će se održati na centralnoj bini hale «Master» Novosadskog sajma gde će pesnici govoriti svoje stihove. Pesnici koji ne budu u mogućnosti da lično dođu, moći će da učestvuju objavljivanjem svoje pesme na profilu EFPF BKC (tokom trajanja Festivala u terminu kojem god žele), a ovaj profil će biti projektovan putem video bima na štandu BKC-a na Sajmu. Tokom trajanja Festivala na profilu EFPF BKC postavljaće se fotografije učesnika Festivala.

Oko 100 učesnika je potvrdilo dolazak na Festival, dok će ostali pesnici učestvovati postavljanjem svoje pesme na profilu EFPF BKC. Zbog velikog broja učesnika koji će lično doći, neće nastupati svi zajedno, već će biti raspoređeni u dva dana.

EVROPSKI FEJSBUK PESNIČKI FESTIVAL biće UŽIVO emitovan putem web kamere na adresi www.bkc.devbin.org u programskim terminima Festivala.

Pesme prijavljenih učesnika biće objavljene u zajedničkom zborniku radova u izdanju BKC-a. Zbornik ce biti promovisan na sledećem Festivalu.

Stručni žiri BKC-a (Simon Grabovac, Franja Petrinović, Miloš Latinović, Goran Ibrajter i Radovan Vlahović), pesnika sa najboljom pesmom nagradiće objavljivanjem nove pesničke knjige u izdanju BKC-a, a ostali učesnici će dobiti poklon knjige, zahvalnice, popust od 10% ukoliko objavljuju knjigu preko BKC-a.

Svi pesnici će ravnopravno, bez obzira da li dolaze ili ne, biti zastupljeni u zborniku radova, i imati šansu da osvoje nagradu.

Dobitnik nagrade biće proglašen na kraju Festivala.

Zbornik radova pristiglih na prošlogodišnji konkurs promovisaće se na ovogodišnjem festivalu i pojavljuje se na Salonu knjige kao prvo elektronsko izdanje BKC-a, ali i kao jedno od prvih elektronskih izdanja knjiga u Srbiji. Takođe će biti promovisana i zajednička knjiga prošlogodišnjih pobednica dr Mirjane Brković iz Novog Sada (Baršunaste pesme) i Branke Korać iz Amsterdama (Gutač vatre).


Cilj Festivala je da se pesnici koji sarađuju na Fejsbuku, u virtuelnom svetu, upoznaju lično i čitaju jedni drugima, kao i prisutnoj publici na Festivalu, svoje stihove, u stvarnom svetu.

EVROPSKIM FEJSBUK PESNIČKIM FESTIVALOM želimo da pokažemo da je poezija univerzalna tvorevina ljudskog duha koja ne priznaje granice i barijere između pesnika, nacija, država i jezika.

Banatski kulturni centar se na ovogodišnjem Salonu knjige pojavljuje sa 24 nova naslova. Na štandu BKC-a veličine 40 m2 promovisaće se nova izdanja.












U SUSRET FESTIVALU - Promocija nove knjige Radovan Vlahovića

25. 02. 2011, petak, 17:15, centralna bina - u susret festivalu promocija knjige Fejsbuk beleški pod nazivom «Nenajavljeno kao smrt (Facebook beleške I)» Radovana Vlahovića. O knjizigovore: recenzent Bratislav R. Milanović i autor Radovan Vlahović. Specijalni gost: Sonja Kalajić svira na violini i testeri.

Promocija će biti emitovana uživo putem web kamere na adresi www.bkc.devbin.org


EVROPSKI FEJSBUK PESNIČKI FESTIVAL -
PROGRAM


26. 02. 2011, subota

10:30 - 12h, centralna bina

EVROPSKI FEJSBUK PESNIČKI FESTIVAL - svečano otvaranje

Voditelji programa mladi glumci Aleksandra Pejić i Uroš Mladenović, studenti Akademije umetnosti u Novom Sadu. Festival otvara direktor Festivala Senka Vlahović.

Nakon svečanog otvaranja učesnici Festivala govore svoje pesme.

Otvoreni štand BKC-a

12:30h - Promocije knjige «Kofer za izlizane krpe i poderane rečenice» Miloša Latinovića u izdanju BKC-a. Govore književnici: Franja Petrinović, Radovan Vlahović i Miloš Latinović.

13:00h - Promocija elektronskog izdanja zbornika radova «Evropski fejsbuk pesnički festival» i promocija zajedničke knjige pobednica prošlogodišnjeg festivala Mirjane Brković («Baršunaste pesme») i Branke Korać («Gutač vatre»). Govore: Mirjana Brković i Radovan Vlahović.

13:30h - Promocije knjiga autora Banatskog kulturnog centra (Predraga Despotovića, Nikole Popovića, Ljiljane Panić - Like, Maje Josimović, Zorice Davidov)

14:00h - BKC na svom «otvrenom» štandu daje mogućnost i svim ostalim učesnicima festivala da kratko predstave svoje knjige.

16:15-19h, centralna bina

EVROPSKI FEJSBUK PESNIČKI FESTIVAL - učesnici Festivala govore svoje pesme.

27.02.2011, nedelja

10:30 - 12h, centralna bina

EVROPSKI FEJSBUK PESNIČKI FESTIVAL - učesnici Festivala govore svoje pesme.

Otvoreni štand BKC-a

12:30h - Promocije knjiga autora Banatskog kulturnog centra (Gordane Roščić, Dubravke Vojvodić, Marije Stamenković, Vladimira Brankova, Vladimira Bulatovića – Bučija, Ružice Tenkeš, Milenka Radnovića, Nade Batur Kostić, Nikole Grkovića)

13:30h - BKC na svom «otvorenom» štandu daje mogućnost i svim ostalim učesnicima festivala da kratko predstave svoje knjige.

16:15-19:00h, centralna bina

EVROPSKI FEJSBUK PESNIČKI FESTIVAL - učesnici Festivala govore svoje pesme,

- proglašenje pobednika,

- zatvaranje Festivala.

Spisak prijavljenih učesnika:

Adamović Nada, Kikinda, Srbija

Ajzenkol Marijana, Zemun, Srbija

Alispahić Alen, Novi Sad, Srbija

Antonovski Ivan, Skoplje, Makedonija

Arhanić Dejan, Sombor, Srbija

Avdic Semso, Norrköping, Švedska

Babić Jelovac Jovanka, Zagreb, Hrvatska

Babic Ladislav, Čakovec, Hrvatska

Backović Vuk, Novi Sad, Srbija

Bajić Slobodan, Banja Luka, BiH

Bandić Jelena, Novi Sad, Srbija

Baračkov Milena, Novi Bečej, Srbija

Baranovski Milan, Novi Sad, Srbija

Baštovanović Dušica, Srbija

Baštovanović Iva, Srbija

Batur Kostić Nada, Novi Sad, Srbija

Blagojević Ružica, Moskva, Rusija

Bodor Aleksandra, Ruma, Srbija

Bogdan Jožef, Torda, Srbija

Bogdanović Jelena, Beograd, Srbija

Bogdanović Jelena, Beograd, Srbija

Bogojević Đorđević Jasmina, Novi Sad, Srbija

Boltres Miroslav Mišel, Smederevo, Srbija

Brankovic Gajic Katarina, Beograd, Srbija

Brczan Danica, Kalaz, Mađarska

Bundalo Dejan, Kruševac, Srbija

Bundalo Sladjana, Kruševac, Srbija

Bunović Lazar, Ruma, Srbija

Crnić Ljiljana, Beograd, Srbija

Crnjanski Tatjana, Toronto, Kanada

Cvetković Milomir Bata, Zemun, Srbija

Cvetković Mirjana, Smederevo, Srbija

Ćatić Mensur, Visoko, BiH

Ćirić Jelena, Prag, Češka

Danilović Majo, N. Beograd, Srbija

Davidov Milana, Elemir, Srbija

Davidovic Milana

Dejanovic Goran, Niš, Srbija

Delesendro Maja, N. Beograd, Srbija

Despotović Predrag, Belobreška, Rumunija

Dikovic Biljana, Užice, Srbija

Dimitrijević Milan, Ćuprija, Srbija

Dimitrijević Olivera, Baošić, Crna Gora

Dodic Ivan, Bajina Bašta, Srbija

Đerković Violeta, Novi Sad, Srbija

Đokić Danja, Srbija

Đokovic Nađa, Uzice, Srbija

Đjukić Novak, Beograd, Srbija

Đurdjević Milena, Novi Sad, Srbija

Đurđević Miloš, Valjevo, Srbija

Đurđić Jovica, Hrvatska

Đuričić Zoran, Beograd, Srbija

Đurković Tošić Dragana, Čačak, Srbija

Erić Biljana, Trstenik, Srbija

Fahrudin Avdibegović Dino, Vejle, Danska

Farago Igor, Kać, Srbija

Farkaš Ištvan

Fiamengo Katarina, N. Beograd, Srbija

Fijat Ljiljana, Novi Sad, Srbija

Forgić Milivoj, Pančevo, Srbija

Gajić Biljana, Banja Luka, BiH

Gvozdenović Slavomir, Temišvar, Rumunija

Glišić Danijela, Smederevska Palanka, Srbija

Glišić Jelena, N. Beograd, Srbija

Gogov Mitko, Francuska, Makedonija

Golubović Draga, Novi Sad, Srbija

Grgurević Sandra, Novi Sad, Srbija

Grković Nikola, Inđija, Srbija

Grosin Ljiljana, Basaid, Srbija

Grujić Anđelka, Novo Miloševo, Srbija

Grujić Olgica, Bašaid, Srbija

Hamza Amira, Hanover, Nemačka

Helać Ruža, Novi Sad, Srbija

Hlavaček Vesna, Mostar, BiH

Hrvoje Korbar, Zagreb, Hrvatska

Ilić Ivan, Veliko Gradište, Srbija

Ivetić Kasipović Slavica, Rosenheim, Nemačka

Janjić Zoran, Njegoševo, Srbija

Jankov Branko, Trst, Italija

Janković Pavle, Beograd, Srbija

Jeftimijević Lilić, Milica, Beograd, Srbija

Jelka Borojević, Dalj, Hrvatska

Jerinić Novak, Srbija

Jevtović Bratislav, Čačak, Srbija

Josimović Maja, Novi Bečej, Srbija

Jovanović Dragana, Beograd, Srbija

Jovanovic Dusko, Wuppertal, Nemačka

Jovanović Katarina, Beograd, Srbija

Jović Gordana, Novi Sad, Srbija

Kalajdzic Mitar, Bačka Palanka, Srbija

Keco Stefan, Novi Sad, Srbija

Kerkez Miroslav, Sirig, Srbija

Kiković Jović Katarina, Niš, Srbija

Kitanović Aleksandar, Niš, Srbija

Kladaric Jovan

Klepper Aloysius, De Rijp, Holandija

Kljajić Nada, Baranda, Srbija

Knezevic Marko, Zlatibor, Srbija

Knezevic Zeljko, Pratteln, Švajcarska

Knjeginjic Srdjan, Novi Sad, Srbija

Kolarski Milana, Novi Sad, Srbija

Kolarski Mirjana, Novi Sad, Srbija

Konc Marjanović Vesna, Valjevo, Srbija

Kordić Arnela, Sarajevo, BiH

Korolija Maja, Stara Pazova, Srbija

Korponai Ivan, Nemačka

Kovač Miroslav, Vrbas, Srbija

Kovačević Nikola, Beograd, Srbija

Kovandžić Radmila, Smederevska Palanka, Srbija

Kraćica Ružena, Padina, Srbija

Krstić Slaviša, Smederevska Palanka, Srbija

Kuljić Milorad, Stari Ledinci, Srbija

Kuzmanovic Gavrilovic Jadranka, Pančevo, Srbija

Lackovic Dragoslav, Pancevo, Srbija

Ladjevac Veljko, Požega, Srbija

Lazarević Sofija, Odžaci, Srbija

Lazarević Tijana, Odžaci, Srbija

Legac Rikić Nera, Novi Sad, Srbija

Lejla Huremović, Kladanj, BiH

Lekic Ljiljana, Beograd, Srbija

Lepanović Radovan, Holandija

Littvay Tamara, Sombor, Srbija

Ljiljana Gligorijević, Žitkovac, Srbija

Lukić Branko, Mokrin, Srbija

Majin Slavica, Novi Bečej, Srbija

Makić Tatjana, Despotovac, Srbija

Malić Zorić Radmila, Bačka Palanka, Srbija

Maras Damir, Bribir, Hrvatska

Marin Anđela, Split, Hrvatska

Marinkov Boško, Srpska Crnja, Srbija

Marinković Mirjana, Beograd, Srbija

Marinović Miloš, Srbija

Marjanović Đorđe, Novi Zednik, Srbija

Martinko Zlatko, Medulin, Hrvatska

Marusig Jurij, Medvode, Slovenija

Mihailović Bojan, Vladimirci, Srbija

Mihajlović Davidović Marija, Aleksinac, Srbija

Miladinović Nataša, Lazarevac, Srbija

Milić Aleksandar

Milicevic Milovan, Novi Sad, Srbija

Milikic Milena, Beograd, Srbija

Milinović Ana, Zemun, Srbija

Miljanic Dobrana, Novi Sad, Srbija

Milkovic Curuvija Nađa, Novi Sad, Srbija

Milosavljević Ljiljana, Smederevska Palanka, Srbija

Milosavljević Milica, Beograd, Srbija

Milutinovic Milan, Beograd, Srbija

Milutinović Мilica, Despotovac, Srbija

Milutinovic Milanovic Marina, Despotovac, Srbija

Mirčić Dušan, Zaječar, Srbija

Mirić Stojkovic Jelena, Beograd, Srbija

Mirjana Baltezarevic, Niš, Srbija

Mitrašinović Ana, Mladenovac, Srbija

Mrakić Goran, Temišvar, Rumunija

Mrkajic Djordje, Čačak, Srbija

Nedović Radovan, Beograd, Srbija

Nenadic Vida, Bela Zemlja, Srbija

Nišavić Rale, Novi Sad, Srbija

Novak Georgina, Švajcarska

Novaković Barbara, Brčko, BiH

Novaković Ljiljana, Beograd, Srbija

Obradivic Jasmina, Novi Sad, Srbija

Obradović Ognjen, Užice, Srbija

Odorčić Zdravko, Bilje, Hrvatska

Orsić Srđan, Novi Sad, Srbija

Orsić Srđan, Novi Sad, Srbija

Osmanbašić Ibrahim, Sarajevo, BiH

Osmičić Safeta, Heerlen, Holandija

Pandurov Maja, Zrenjanin, Srbija

Panić Jelena, Novi Sad, Srbija

Panić Ljiljana, Novi Bečej, Srbija

Pantelić-Bunar Željko, Šabac, Srbija

Pekić Relja, Beograd, Srbija

Perić Gordana, Niš, Srbija

Perić Vladimir, N. Beograd, Srbija

Peruško Rihtar Ines, Zagreb, Hrvatska

Pešić Vesna, Niš, Srbija

Petrovic Sanja, Novi Sad, Srbija

Petrović Vladimir, Golubovci, Crna Gora

Pokrajac Dragoljub, Dover, DE, US

Polic Svetlana, Pozega, Srbija,

Pop Dragan Dragan, Kikinda, Srbija

Popov Đorđe, Novo Miloševo, Srbija

Popović Nikola, Bočar, Srbija

Poznanović Petar, Zmajevo, Srbija

Prokopljevic Tanja, Zemun, Srbija

Pudja Mara, USA

Radaković Predrag, Žitište, Srbija

Radović Čedomir, Kovilj, Srbija

Radnović Milenko, Zrenjanin, Srbija

Radojević Snežana, Kula, Srbija

Radovanović Vasa, Beli Potok, Srbija

Rajević Bojan, Cetinje, Crna Gora

Ristić Desa, Kikinda, Srbija

Rodić Dragana, Kula, Srbija

Roščić Gordana, Kikinda, Srbija

Sadiković-Osmanbašić Merisda, Sarajevo, BiH

Sakić Miloš, Smederevska Palanka, Srbija

Sarač Edin, Heerenberg, Holandija

Sarač Edin, Holandija

Sarić Ivana, Novi Banovci, Srbija

Secic Aida, Sarajevo, BiH

Sekereś Janoś, Subotica, Srbija

Sekulić Borivoje, Laćarak, Srbija

Selaković Branka, Beograd, Srbija

Simić Stojan, Novi Sad, Srbija

Skomoranin Ermin, Travnik, BiH

Stamenkovic Marija, Lazarevac, Srbija

Stanojević Biljana, Niš, Srbija

Stašević Gaćinović Milosava, Zrenjanin, Srbija

Stojanov Aca, Zrenjanin, Srbija

Suvajdzic Slobodan, Rusko Selo, Srbija

Šajn Sanja, Västerås, Švedska

Šanta Branka, Palić, Srbija

Šćepanović Bosiljka, Kolašin, Srbija

Šimrak Slađana, Stara Pazova, Srbija

Šimšić Petronije, Višegrad, BiH

Škorić Leondardo, Ludwigsburg, Nemačka

Šuvak Nataša, Osijek, Hrvatska

Tanackov Marija, Kikinda, Srbija

Tarle Bojović Jadranka, Split, Hrvatska

Tenkes Ruzica, Wien, Austrija

Tikveša Dražen, Sremska Kamenica, Srbija

Todorčević Dragutin, Novi Sad, Srbija

Todorović Slobodan, Teslić, BiH

Tomić Milka, Novi Sad, Srbija

Tonkica Ljilja, Split, Hrvatska

Torma Monika, Subotica, Srbija

Torović Marko, Zemun, Srbija

Tot Marina, Pančevo, Srbija

Trbojević Nemanja, Novi Sad, Srbija

Trifunović Dunja, Banatska Topola, Srbija

Ugrenović Nevena, Beograd, Srbija

Ugrinić Saša, Velika Plana, Srbija

Urumova Slavica, Skoplje, Makedonija

Vedalos Ivan, Beograd, Srbija

Vasilijic Vladana, Beograd, Srbija

Vasiljević Danijela, Smederevska Palanka, Srbija

Vasiljević Emilija, Pula, Hrvatska

Vekić Bojan, Zenica, BiH

Virag Oto, Novo Miloševo, Srbija

Vlahović Nikola Nikasso, Novo Miloševo, Srbija

Vlajić Čakić Branka, Beograd, Srbija

Vukmirica Vladimir, Novi Karlovci, Srbija

Zeng Branka, Pančevo, Srbija

Zlatanovic Milena, Niš, Srbija

Zlatić Dejan, Čačak, Srbija

Zoranović Marina, Sremska Mitrovica, Srbija

Zoric Nenad, Novi Sad, Srbija

Zvizdic Ljubenko, Novi Sad, Srbija

Žinić Ilić Marina, Novi Sad, Srbija

Živanović Miloš, Kupinovo, Srbija

Živković Marina, Kruševac, Srbija

Živković Slobodanka, Aleksinac, Srbija





EVROPSKI FEJSBUK PESNIČKI FESTIVAL - POZIV ZA PESNIKE

Pozivamo pesnike iz svih evropskih zemalja da učestvuju na drugom EVROPSKOM FEJSBUK PESNIČKOM FESTIVALU, koji će se održati 26 i 27. februara 2011. godine u hali Master Novosadskog sajma, u okviru 17. međunarodnog Salona knjiga, u organizaciji Banatskog kulturnog centra (BKC) i Novosadskog sajma.

EVROPSKIM FEJSBUK PESNIČKIM FESTIVALOM želimo da pokažemo da je poezija univerzalna tvorevina ljudskog duha koja ne priznaje granice i barijere između pesnika, nacija, država i jezika.

Cilj Festivala je da se pesnici koji sarađuju na Fejsbuku (objavljuju svoje pesme, čitaju i komentarišu jedni drugima poeziju) sretnu, lično upoznaju na Festivalu, čuju jedni druge dok govore stihove i pretvore svoju virtuelnu komunikaciju, u oblasti književnosti, u stvarnu. Pesnici koji ne budu u mogućnosti da prisustvuju festivalu moći će da učestvuju virtuelnim putem preko fejsbuka postavljanjem svoje pesme na zidu profila Festivala koji glasi: Efpf BKC. Ovaj profil će biti projektovan putem video bima na štandu BKC-a na Sajmu i na njemu će biti postavljane fotografije učesnika festivala.

EVROPSKI FEJSBUK PESNIČKI FESTIVAL biće emitovan uživo putem veb kamere na internet adresi www.bkc.devbin.org i na taj način biti dostupan za gledanje kako pesnicima koji ne prisustvuju lično tako i publici celog sveta.

Pravo učešća na Festivalu imaju svi koji pišu poeziju bez ograničenja - starosnog, polnog, verskog, nacionalnog, profesionalnog...

Način prijavljivanja za učešće na Festivalu: poslati fejsbuk poruku do 15. 02. 2011. na profil Efpf BKC, sa naslovom PRIJAVA ZA FESTIVAL, a u sadržaju poruke poslati lične podatke (ime, prezime, adresa, telefon) i jednu neobjavljenu pesmu na maternjem jeziku. (Molimo pesnike da u prijavi navedu da li će prisustvovati festivalu ili će učestvovati preko fejsbuka. Raspored učešća pesnika za 26. i 27. 02. kao i tačan program festivala biće blagovremeno objavljen.)

Pesme poslate prilikom prijavljivanja biće objavljene u zajedničkom zborniku radova (pesama učesnika festivala) u izdanju BKC-a. Žiri BKC-a (Simon Grabovac, Franja Petrinović, Miloš Latinović, Goran Ibrajter i Radovan Vlahović) koji će pratiti rad Festivala, pesnika sa najboljom pesmom nagradiće objavljivanjem nove pesničke knjige (do četiri autorska tabaka) u izdanju BKC-a, a ostali učesnici će dobiti zahvalnice i popust od 10% ukoliko objavljuju knjigu preko BKC-a.

Program Festivala sastojaće se od termina za nastupanje pesnika učesnika festivala, promocije zajedničke knjige pesama svih prijavljenih pesnika sa prošlogodišnjeg festivala (zbornika u izdanju Banatskog kulturnog centra, koji se pojavljuje na Salonu knjige kao elektronsko izdanje na cd-u), promocije zajedničke knjige prošlogodišnjih pobednica dr Mirjane Brković iz Novog Sada i Branke Korać iz Amsterdama koja izlazi u štampanoj formi, kao i promocije drugih izdanja BKC-a.

Za Prvi EVROPSKI FEJSBUK PESNIČKI FESTIVAL, koji se održao marta 2010. godine na novosadskom Salonu knjige, prijavilo se 250 pesnika iz 20 zemalja i oko 100 gradova, od kojih je oko 150 pesnika iz 8 zemalja lično došlo na Festival, dok su ostali učestvovali preko fejsbuka.

Za sve informacije možete zvati na telefon +381 (0) 23/781-552 ili postaviti pitanja preko fejsbuk poruke ili e-mail adrese: nikasso.bkc@gmail.com

U nadi da ćete uzeti što veće učešće na Festivalu, a do skorog viđenja, srdačno vas pozdravljaju Banatski kulturni centar iz Novog Miloševa i Novosadski sajam iz Novog Sada.


EUROPEAN FACEBOOK POETRY FESTIVAL - INVITATION FOR POETS

Poets from all European countries are invited to participate in the second EUROPEAN FACEBOOK POETRY FESTIVAL which will take place on 26th and 27th February 2011 in Master Hall of Novi Sad Fair, during the 17th International Book Fair. The festival is organized by Banat's Cultural Center (BKC) and Novi Sad Fair.

EUROPEAN FACEBOOK POETRY FESTIVAL wants to prove that poetry is an universal creation of human spirit which does not recognize borders and barriers among poets, nations, countries and languages.

The aim of the festival is for the poets cooperating on Facebook (publishing their poems, reading and commenting on each other's poetry) to meet, to get to know each other in person at the Festival, to hear each other reciting their verses and transform their virtual literary communication into communication in the real world. If anyone is unable to attend, they can still participate in the Festival by posting their poems on the wall of the Festival's Facebook profile: Efpf BKC. This profile will be featured in a video beam projection at the BKC stand and there will be shown photos of the Festival's participants.

EUROPEAN FACEBOOK POETRY FESTIVAL will be broadcast live by a web camera on the internet address www.bkc.devbin.org and in this way it will be available for viewing for the poets who cannot attend in person, and for audiences around the world.

The right to participate in the festival have all those who write poetry, regardless of their age, gender, religion, nationality, profession...

How to register: Send a message on Facebook to the profile EfPf BKC; in the subject field write Application For The Festival, and in the body of the message provide your personal information (name, surname, address, phone number) and one unpublished poem written in your mother tongue. The message should be sent by 15th February. (We kindly ask the poets to state in their application whether they will be attending the festival or taking part via Facebook. The poets' participation schedule for 26th and 27h and the exact program of the Festival will be announced in due time.)

Poems sent in applications will be published by BKC in an anthology (festival participants' poems). The BKC's panel (Simon Grabovac, Franja Petrinović, Miloš Latinović, Goran Ibrajter and Radovan Vlahović) will follow the Festival's progress and award the author of the best poem with a publication of their new book of poetry (not more than 64 pages). The publisher will be BKC, and the other participants will receive letters of thanks and 10% discount should they choose BKC as their publisher.

The festival progam will consist of time periods for the presentations of participant poets; the promotion of the anthology of the poems of all last year's Festival participants (the anthology is published by BKC as an electronic edition on CD); a promotion of the book co-authored by last year’s winners Dr Mirjana Brković from Novi Sad and Branka Korać from Amsterdam, which will come out in print; and the promotion of other BKC publications.

In March 2010, 250 poets from 20 countries and 100 cities applied for THE FIRST EUROPEAN FACEBOOK POETRY FESTIVAL held at the Book Fair in Novi Sad. 150 poets from 8 counties made an appearance at the Festival, while others participated via Facebook.

For all information call +381 (0) 23/781–552, or send your questions in a Facebook message or to our e-mail address:nikasso.bkc@gmail.com

We hope that many of you will take part in the Festival. Until then, best regards from Banat's Cultural Center from Novo Miloševo and Novi Sad Fair.


Nenajavljeno kao smrt
(Facebook beleške I)


Radovan Vlahović


Knjiga Radovana Vlahovića Nenajavljeno kao smrt pripada jednom sasvim novom književnom žanru koji se odomaćio i kod nas kada su računari ušli u spisateljske radionice i kada je internet postao deo jutarnjeg rituala, kao tuširanje, ili brijanje. Internet program facebook zamenio je poštara koji vam svakog jutra donosi pisma na kojima prepoznajete rukopise dragih prijatelja. Facebook je otvorio i prozore i vrata spisateljskih radionica i ono što su pisci i pesnici nekad radili usamljeni, daleko od očiju javnosti, sada rade na očigled svih. Doduše ne svi: samo retki, najhrabriji. I tako imamo prilike da čitamo pesme, prozu, kritike, dnevničke zapise koji su, koliko maločas otkucani na nekoj ličnoj tastaturi.
Nenajavljeno kao smrt – dobar naslov za ono što imaš namere da napišeš ujutru, gledajući u prazan ekran računara. Te rečenice koje ćeš ukucati u rubriku beleške na fejsbuku i dolaze iznenada, nenajavljene kao što smrt ili ljubav dolazi.
Izvod iz recenzijeBratislav R. Milanović

U introspektivnoj zaronjenosti Vlahović traži ključne tačke, tojest oslonce jedinke koju možemo definisati formulom: čitanje plus pisanje jednako je življenje. Za njega doživljeno nije i proživljeno ako nije „prošlo kroz olovku“. Sam autor kaže: „Sumnja je početak literature, a literatura je ojezikoslovljeno i materijalizovano promišljanje života.“ Za Vlahovića je čin pisanja sumnja u ovozemaljsko i vrsta magijskog obreda u kome snovideći stvarnost i materijalizujući snove, traži obremenjenu reč, da bi izrodila onu pravu reč koja je suština, iako zna u koga je ta reč. U pisca nije i to je njegova ukletost, da je do u beskonačnost traži i porađa, da joj se iznova i iznova približava, ali je nikada ne dosegne. Nije to samo ukletost. To je i draž i privilegija onih, za koje Vlahović kaže: „Živeti znači svakodnevno proširivati granice slobode. A stvarati znači radovati se.“ U taj magiski čin buđenja i proširivanja granica slobode autor kreće kad je jutro kišom oprano, jer je i sam „opran“ od svakodnevice, kreće u potragu za sopstvenom suštinom, kroz koju se prelamaju i sudovi o drugima. To ne biva bez katarzičnog, hrišćanskog preispitivanja pređenih puteva i suočavanja sa sobom u svim nijansama, zarad trasiranja novih staza.
Izvod iz recenzijeDragan Pop Dragan

EVROPSKI FEJSBUK PESNIČKI FESTIVAL
(Zbornik radova I)

elektronsko izdanje na CD-u


Sa književnog aspekta gledano, ovaj zbornik koji se nalazi pred čitaocima takođe je zanimljiv iz više razloga. U njemu nije bilo cenzure, dakle, svi pesnici koji su poslali svoje radove na konkurs zastupljeni su u zborniku sa po jednom pesmom. Pesme su potpuno raznorodne po svojoj formi, sadržaju, jeziku, pa i kvalitetu, a pesnici su potpuno raznorodni po poreklu, godinama, pesničkoj zrelosti, pa i talentu, ali se uredništvo odlučilo da na potpuno demokratski način dâ svakom od njih reč. Stoga su pesme složene prema abecednom redosledu prezimena njihovih autora, te se jedni do drugih nalaze mlade i starije poete, muško i žensko pismo, ljubavne do ratnih pesama, lirski i epski izlivi i sve to daje jedan nov kvalitet čitanju ovih kreacija.
Svako će moći da otkrije “svoju pesmu” u ovom zborniku, jer sa njegovih stranica blista hiljade osmeha, isto toliko suza, toliko bolova, ali toliko i sreće... Sve ono što pokreće ljudski um, zaokuplja ljudsku pažnju i krepi ljudsku dušu našlo je odjeka u ovim nežnim, šaljivim, preozbiljnim, teškim, zgusnutim i novim rimama i stihovima. Jednom kad se otisnete na to uzbudljivo putovanje, nećete moći da se zaustavite, a poneka pesma još dugo će vam se vrteti u mislima kad čitanje prekinete do sledećeg povratka na stranice zbornika poezije sa Prvog evropskog Fejsbuk pesničkog festivala.
Izvod iz pogovora knjige,
Dr Mirjana Brković



Zajednička knjiga pobednica Evropskog fejsbuk pesničkog festivala 2010.
Mirjane Brković iz Novog Sada (Baršunaste pesme) i Branke Korać iz Amsterdama (Gutač vatre)

Naše postmoderno doba je, avaj, ostavilo za sobom mogućnost Pesme nad pesmama, kada je slavljenje ljubavi bilo jednako slavljenju čitavog sveta, kada je ljubavna pesma znala biti speculum mundi, a naša ljubav spram Drugog – ditiramb i himna. Ipak, moto ove knjige nad kojom snatrimo, u tom smislu tako bolno starovremenski, jeste upravo kadifeno: „Danas je svanuo divan dan samo da bi Sunce moglo da se ogleda u tvom oku”.
U stvari, možda su kolosalna čuvstva vazda neuzvraćena, ali svakome od nas predstoji da to uvek iznova spoznaje (za šta je potrebna istinska neustrašivost).
Pred nama je pevanje upravo sa tog i takvog raskršća. Lirska junakinja pesničke knjige kao da poetski protokoliše baš ovu bolnu spoznaju: da pravi je sabesednik Ljubav, a ne ljubljena osoba. U bezvazdušnom prostoru neuzvraćene ljubavi, porinut u gustu melasu uvredljivog ravnodušja, postaje se „ni lovac, ni ulov”…
Situacija, rekli bismo, voleće a nevoljene Tatjane Larine: realni Onjegin tek prividno spada u galeriju visokih arhetipova, da bi se na kraju ispostavilo da nije drugo do njihova parodija.
To ljubav sama piše pesmice. Krasnorečiv je i lucidan ovaj autorski deminutiv, osvetljen gorkom samoironijom. Lirska junakinja opstaje u svom Bermudskom trouglu, opisanom oko kota voljenog lika (zaljubljenoj ženi nije stalo do planete, već do mikroskopskih radosti preživljavanja, jedva primetne ljubavničke osmoze, ako već nema zasluženoga uzdarja).
Otuda je i ton ove knjige između ushićenja i lamenta: prvo je od toga što ljubav jeste, drugo je od toga što ljubav je, tek, bila. Voljeno biće nam uvek, unedogled, izmiče, ma koliko mi želeli poistovećenje i stapanje. Znak takve ljubavi je poput znaka zveri: zlehudo rovašenje, fatum i kob.
Mirjana Brković, kao žena od knjige, poznaje premnoge slojeve pisane kulture, pa i one otuđujuće, umrtvljujuće. Ona bi da svoju živu snotvornu emociju spasi prolaznosti, stilizujući čedan, arhaičan, starovremenski, albumski izričaj. Mnogo je ženstvenosti i gracije u tom impulsu, koji neće da prihvati neumitnost ljubavnog poraza.
Draginja Ramadanski

BRANKIN MONUMENTALNI POETSKI KRIK
Gutač vatre, zbirka poezije autorke Branke Korać, za mene lično, predstavlja tako prijatno iznenadjenje, kakvo već izvesno vreme nisam doživela. Branka je tipičan primer poetskih, dakle i književnih dragocenosti, rasutih poput bisera po svetu, o kojima često ne znamo ništa, dok nas u trenutku ne zaslepi njihov sjaj. Tako je i s rukopisom Gutač vatre pomenute autorke, koji se sastoji od dvadesetak pesama i dve legende, koje su, zapravo, nalik pesmama u prozi. Snažan poetski iskaz, melodičnost stiha, odlučnost i snaga izrečenog, ekspanzivno formiraju pulsirajući stih, koji se monumentalno i nadmoćno nadvija nad nama, čitaocima, nudeći - filozofske iskre, psihološku potku utemeljenu socijalnom i svom drugom stvarnošću, lepotu liričnog i idiličnog i još mnogo, mnogo toga. Branka Korać je istinsko poetsko osveženje, autor s izvanrednim sluhom za neprolazno u nama i oko nas, o čemu svedoče i mnoge njene pesme, posebno i nadasve Majčinstva, Gutač vatre i, po meni, antologijska - Iluzionista. Ali i sve ostale i zato, pozdravljam odlazak rukopisa u štampu i jedva čekam da osvane knjiga.
MARINA S.GRUJIĆ


BELA CRKVA NA RASKRŠĆU VEKOVA
Vladimir Brankov

umetničko informativna monografija Bele Crkve
elektronsko izdanje na CD-u

Određena želja da se zaustavi kretanje, bar na trenutak, opredmećena je u slici, najčešće foto­grafiji. Ako se ima veliki broj fotografija iz različitog vremena, vidi se jedna velika istorijska slika. I baš takvu, veliku sliku Bele Crkve, gradio je i pažljivo složio autor knjige koja je pred nama. Monografija koju držimo u rukama nastala je naporima entuzijaste, našeg sugrađanina, čija je želja bila da otme od zaborava deo objekata, stvari i detalje prikazane slikom i tekstom, a koji čine suštinu duha mesta Bela Crkva. Autor je težio da iskaže i smisao opstajanja stanovnika Bele Crkve, kao i način života onih koji su u nju dolazili ili kroz nju prolazili. Težište interesovanja usmereno je na objekte, građevine u kojima se odvijao život mesta. Međutim, nisu zapostavljeni ni događaji koji su postali istorijski zbog svojih lepih ili ružnih i tužnih posledica.
Knjiga je struktuirana u tri celine, tri istorijska perioda koji čine skoro tri veka postojanja grada, od osnivanja Bele Crkve do današnjih dana. Vekovne celine su logičan pristup autorskog posmatranja, posebno što će se uskoro zaokružiti tristota godišnjica postojanja grada. Na taj način knjiga daje nefor­malan rezime tri veka Bele Crkve. Delovi, koji su u knjizi predstavljeni slikom i tekstom, su istorijski prikazi grada, posmatranog van konteksta velikih državnih institucija. Na taj način, stvorena je jedinst­vena slika mesta, u najvećem delu njegove Glavne ulice, kakvu vidi običan građanin, moglo bi se reći u prolazu, šetnji. To je knjiga istorije Bele Crkve viđene „sa ulice“, a na ulici se mogu videti i lepe i ne tako lepe stvari. I baš to i takvo viđenje, daje knjizi posebnost koja do sada, kada je Bela Crkva u pitanju, nije često iskazivana.

Veliko bogatstvo knjige su fotografije belocrkvanskih objekata kroz istoriju. Preko 400 slika čine kolaž tri veka banatskog gradića, zabeleženog kamerom, ali i okom ljudi koji su bili sa druge strane kamere. Prikazani su objekti u celini, a takođe i njihovi detalji koje često ne zapažamo. Tek sada, složeni u knjizi, postaju vidljivi i vredni. Ono na šta autor kroz neke fotografije posebno ukazuje, jeste trag vremena koji se na objektima nemilosrdno urezuje, ponekad zbog nemaštine, a često i zbog nebrige. Konstatacija autora je da i to daje dodatnu sliku istorije Bele Crkve.
izvod iz recenzije,
Profesor dr Joži Sivaček


DODIR ANĐELA
Ljiljana Panić-Lika
poezijailustrovala Senka Vlahović


Kad otvorimo stranice knjige Dodir anđela Ljiljane Panić – Like, već od prološke pesme osećamo ogromnu potrebu ove poezije da isijava i otvara večne teme i kosmička traganja pesničkog subjekta koji je sav u naponu pevanja i iskazivanja, sa ogromnom žudnjom da ostvari savršenstvo postojanja kroz svoje verujuće, a uvek podložno preispitivanju, pesničko ja.
I već na samom početku čitanja nesvakidašnje i veoma melodične knjige pesama otkrivamo dva sasvim različita pesnička postupka, uvek sa istom temom, ali drugačija po formi, i ne samo to, oni se prosto nadmeću i utrkuju jedan sa drugim, a na sreću i radost čitaoca. Prvu grupu bih nazvao lirskim minijaturma, kod kojih je karakteristična ne samo kratkoća, već i sažetost, jezgovitost, odsustvo suvišne i opšte deskripcije; kod istih je vidljiva težnja da, koristeći se jezikom kao sredstvom kojim se ekonomiše, sadrži, ostavi nešto nalik velikoj misli, epigramu, epitafu, koji snagom i uverljivošću vapi da postane istina, koja se i uzvisuje i diže nad provalijom ljudske nepostojanosti i vapi večnost kroz oboženje, kroz dodir anđela. U pesmama koje imaju dužu formu osećamo čestu komunikaciju i temeljnu diskusiju između dionizijskog i apolonijskog, tu večnu borbu svih pesnika, između umnog i strasnog, gde dionizijsko vapi za životom, za onim što se nudi kao obično, svakodnevno, čulno, strasno i prolazno, kome se nadmoćno suprotstavlja apolonijsko koje traga za večnim, za savršenim oblikom postojanja, kroz duhovno i metafizičko, kroz anđeosko i bogougodno, kome tako u svom samooslobođanju od zemaljskog, čišćenjem od niskih pobuda i mračnih strasti, pesnikinja svojim pevanjem teži.
Ljiljana Panić – Lika nije zanatlija – pesnik koji se bavi esnafski poezijom koristeći pri tom sva raspoloživa retorička i stilska sredstva, a da se pri tom ostavi utisak i estetsko zadovoljstvo čitanja teksta. Za Ljiljanu je poezija otisak njene duše na pergametu, slika genetskog koda i arhetipskih milozvučnih i bogotražiteljskih poriva u sebi, ali i ispovest i molitva za buduća vremena, potomstvo, za pokolenja koja dolaze.
Izvod iz recenzije,
Radovan Vlahović


ИГРЕ - ИЛИ - СЈЕЋАЊА
поезија илустрована сликама аутора са музичком подлогом
- електронско издање књиге на цд-у -




Јереј Бошко Р. Маринков
СРБИКОН
поезија
Илустровала Сенка Влаховић.
Фотографија на насловној страни: Драган Белић

Да би се свет сагледао у свој његовој пуноћи, богатству, слојевитости и противуречности потребно се нагнути, најчешће у самоћи, над сав пртљаг који он из прошлог трајања носи. Пошто је наше време кратко, а моћи мале, у покушају сазнавања сопственог бића и бића цивилизације којој припадамо можемо се окретати комадима тог историјског пртљага расејаног и изгубљеног негде на путу историјског трајања и цивилизацијског поринућа. Потреба да у том сазнавању човек пронађе лепши, потпунији и племенитији сопствени пут је оно што се подразумева.
Тако је поезија Бошка Маринкова његов покушај да се нађе онај најдубљи, најчистији и најплеменитији камен који постоји у дубини његовог бића. Банатске самоће у којима се човек осећа као прашина су право место за такве тешке и неизвесне походе. Окретање каталогу хришћанске цивилизације, као и оне предхришћанске, јесте само начин да се једним оруђем које може бити сврсисходно, ако се правилно употреби, дође до најплеменитијег бисера душе, пронађе сопствено очишћење од стварних и наметнутих кривица, тегоба и терета под којим посрће човек садашњице. Одговор Бошка Маринкова на све те изазове је дубоко емотиван и дубоко личан; о његовим поетским закључцима може се полемисати, али емотивност, чистота и племенита намера им се не могу оспорити. Сви цивилизацијски талози који су нагрнули на савременог човека начинили су у њему очворено, неразмрсиво клупко које пажљиво треба расплитати да нас овако мале и немоћне безгласно не прогута.
(извод из рецензије)
Милан Мицић, историчар и књижевник

„Србикон” је књига поезије саткана од хришћанско - православне филозофије где се песников јунак побуњен противу „јевропске ујне” и устројства које му она нуди као сплачине, а које нико да куша неће, окреће и отвара архетипске и историјске наслаге митског и мистичног свог национа који је идентификован са песничким субјектом и тражи заметке светости и греха из прошлости, и химнично велича савршенство „слатког православља” које је изнедрила васколика традиција и понудила поколењима што долазе као путоказе за опште живљење.
Поезија Бошка Р. Маринкова је херметична, тражи ученог и образованог читаоца и тумача, али и верника христољубивог и правдољубивог који неће устукнути пред чарима „телета златног” већ се везати и сјединити са учењима светих отаца са спремношћу подвизника што вапи за бесконачним загрљајем и милошћу Оца Небеског.
„Србикон” нас враћа нашој словенској и српској митологији пре хришћанства, а назглед архаични говор Бошка Р. Маринкова треба схватити као украс овој поезији. Он пише у дугим слободним стиховима који понекад личе на библијске и ничеанске дитирамбе, а такође је склон и узвишеном химничном певању.

(извод из рецензије)

Радован Влаховић, књижевник

Нада Батур Костић
БАКА НА РОЛЕРИМА
поезија за децу
Илустровала Сенка Влаховић.
Песме за децу Наде Костић су прожете извесном дозом хумора какав се ретко среће у поезији за децу. Она на занимљив и деци близак начин казује стихове на једноставне теме из дечијег живота. У овим песмама се осећа Надина приврженост деци и велика љубав према њима. Неке песме су веома једноставне, а то је зато што Нада води рачуна о својој малој публици, и оној која тек почиње да учи да чита, и оној мало већој, која већ уме да чита мало озбиљније дечије теме.
(извод из рецензије)
књижевница мр Нера Легац Рикић

Љубица Кљајић
РИСТИНА МАЧЈА ПОСЛА и друге приче
приче за децу
У причама Љубице Кљајић наратор је сам Риста, јунак из наслова књиге, дични представник младог мачјег нараштаја. Његов свет није велики, с људског становишта, и протеже се од тавана, куће и дворишта његове газдарице, у којој није тешко препознати саму списатељицу, све до неких кровова и кућа у суседству. Ипак, као и дечје, његово интересовање за све што га окружује огромно је. Риста и личи на некакво детенце у крзненом капутићу које открива живот и чудеса света. Леп и млад, он би радо утажио своју радозналост у каквој авантури. И збиља, њих има колико хоћеш.


(извод из рецензије) 
Гордана Малетић


Кристијан Нађ
КУЋА СВЕТИХ РАТОВА
историјски роман
Град Београд. Прво се стидљиво раширио око Калемегдана. Кренуо доле према рукавцу Саве. У последње време кренуо и преко Дунава на банатску страну.
Има такав положај да су многи хтели да га присвоје и задрже. Да га поделе и чувају за своју децу.
Било је много напада, било је и ратова и несрећа, и страхота и разарања зидина. Било је и глади и несташица, и било је када је вода надолазила и када су војске односиле и остављале само оно што је мртво.
Било и не поновило се.
Браниоци су бранили а нападачи освајали.
Али никада тако и никада на тај начин, одбрана није крунисана тако интересантном наградом, као лета 1456. године.
(извод из рецензије)
Роберт Такарич
Аутор је показао умеће да на јасан и веома читљив начин представи историјске личности и догађаје. Успео је оно што су још стари Римљани захтевали од историографа: да актере и догађаје приказују без пристрасности. Нађ не навија за „наше“ и не унижава „њихове“.
Ова књига је заправо трећа књига трилогије о биткама са Турцима и завршна је коцкица мозаика који је аутор започео градити књигом о бици за бечејску тврђаву, а наставио књигом која описује битку код Сенте. У трећој књизи описана је битка за Београд који је тада, у 15.веку, бранио угарски великаш Јанко Сибињанин. Та битка је, историјски гледано, била величанствена битка. Турски султан Мехмед Освајач освојио је пре тога 1453.г. Цариград, главни град Источног римског царства, али Београд 1456. није успео. Просто је невероватно да се ова сјајна победа хришћана тек ту и тамо спомиње у домаћој историографији, а у домаћим књижевним делима готово никако.
(извод из рецензије) Rudolf Weiss

Лука Луне Јовић
СТРАЖИЛОВО И МАГНОЛИЈА ЦРНА
поезија
Илустровала Сенка Влаховић.
Пред тобом је, читаоче, књига песама и исповести која се нуди као крик истинске драме душе и срца појединца који сумирајући живот пред Богом и људима сведочи истинско покајање, опраштање, као и жељу за сједињењем са родом и творцем Васељене. Сведочити о себи и о свету око себе са душом на Светом писму није ни лако ни једноставно и то не може свако, већ само они радосници и страдалници који су градацију живљења у позним годинама схватили као катарзични пут и спремање за одлазак пред лице Божије на исповест.
(извод из рецензије)
Радован Влаховић



Радмила Кораћевић
ЗБИРКА САВЕТА КАКО ДА...