JNA 35, 23273 Novo Miloševo, Srbija, 00381(0)69/783-155, 00381(0)63/644-369, banatskikulturnicentar@gmail.com

Konkurs za Nagradu „Teodor Pavlović“ 2021

Banatski kulturni centar iz Novog Miloševa, u saradnji sa Maticom srpskom iz Novog Sada, pod pokroviteljstvom Opštine Novi Bečej, organizuje kulturnu manifestaciju Dani Teodora Pavlovića koja će se 22. put održati krajem septembra 2021. godine u Banatskom kulturnom centru u Novom Miloševu.


Manifestacija se održava u slavu i čast značajnog kulturnog pregaoca srpskog naroda Teodora Pavlovića (1804–1854, Karlovo, današnje Novo Miloševo), reformatora i obnovitelja Matice srpske, njenog prvog sekretara, urednika Letopisa, osnivača Galerije Matice srpske i prve muzejske zbirke, urednika više listova i novina, rodonačelnika žurnalistike u Srba, advokata, književnika, prevodioca...


Povodom manifestacije, organizator tradicionalno raspisuje konkurs za Nagrade „Teodor Pavlović“:

 

Nagrada „Teodor Pavlović“ za životno delo

Nagrada „Teodor Pavlović“ za životno delo je svojevrsno društveno priznanje koje se na predlog institucija, udruženja građana i grupa dodeljuje istaknutom pojedincu za vrhunske rezultate postignute u određenoj oblasti. Ova nagrada se daje za sledeće oblasti: nauka, umetnost, sport, privreda, poljoprivreda, javni (politički) rad.

 

Nagrada „Teodor Pavlović“ za najbolju knjigu

Nagrada „Teodor Pavlović“ za najbolju knjigu dodeljuje se za knjigu iz oblasti književnog, publicističkog, kulturno-istorijskog, naučnog i prevodilačkog rada objavljenu na srpskom jeziku u 2020. i 2021. godini. 


Žiri će raditi u sastavu: dr Sava Damjanov (predsednik), dr Srđan Šljukić i Radovan Vlahović, književnik. 

Knjige i predloge u po 4 primerka poslati do 20. septembra 2021. godine na adresu: Banatski kulturni centar, JNA 35, 23273 Novo Miloševo

Proglašen laureat Gojko Đogo i održan pesnički maraton

Po sloganom Svet treba da peva, a ne da ratuje, Banatski kulturni centar je, po šesti put, organizovao književnu manifestaciju Pesnička republika 21. 8. 2021. u Novom Miloševu. Tim povodom, proglašen je dobitnik Gramate pesničke republike Gojko Đogo i održan tradicionalni pesnički maraton.

 

Na osnovu konkursa za Gramatu Pesničke republike za propuštenu priliku – za knjigu koja je objavljena u poslednjih pola veka a nije bila nagrađena – proglašen je dobitnik Gojko Đogo knjigu Vunena vremena (Prosveta, Beograd 1981). Dobitnik iz zdravstvenih razloga nije mogao da prisustvuje dodeli, te će mu nagrada biti uručena naknadno u Beogradu.

Laureat se obratio organizatoru porukom: 

Banatski kulturni centar u Novom Miloševu, 
gospodinu Radovanu Vlahoviću. 

Zahvaljujem  na „Gramati Pesničke republike”! Hvala žiriju koji je između tolikih, vrednih, na različite načine skrajnutih dela, izabrao „Vunena vremena”. Hvala vašem Kulturnom centru što i u ovo „oskudno”,  da ne kažem „vuneno” vreme, brižno neguje svoju Republiku, valjda jedinu takvu „državu” u celom svetu. Silno se radujem što sam uvršten među njene povlaštene državljane i žalim što me zdravlje sprečilo da danas budem sa vama.

Na mnogaja ljeta!

Srdačno vas pozdravlja,
Gojko Đogo     

 


Naotvaranju manifestacije pesnicima i publici obratili su se Radovan Vlahović, osnivač Pesničke republike, Simon Grabovac, predsednik Pesničke republike, Saša Maksimović, predsednik Opštine Novi Bečej, a himnu Pesničke republikeBanatsko veliko kolo prisutni su čuli u autentičnom lokalnom izvođenju harmonikaša Dušana Popova Duke iz Novog Miloševa.

Na otvoreni poziv organizatora, na pesničkom maratonu državljana Pesničke republike, i onih koji su to želeli da postanu, učestvovalo je oko 50 pesnika. Pesme učesnika biće objavljene u zajedničkom zborniku u izdanju Banatskog kulturnog centra.


Manifestaciju je podržala Opština Novi Bečej.

Obrazloženje za nagradu možete pročitati ovde:
http://banatskikulturnicentar.blogspot.com/2021/08/gojku-ogu-gramata-pesnicke-republike.html 

Više fotografija možete videti ovde:
https://www.facebook.com/media/set?vanity=banatculturalcenter&set=a.4306622032759625

Duško Popov izvodi himnu.

Radovan Vlahović

Saša Maksomivić

Simon Grabovac

Radovan Vlahović i Slađana Đorđijev

Pesnici i publika

Slađana Đorđijev

Pasoši i zbornici...

Duško Popov Duka.

TV Novi Bečej

Gojku Đogu Gramata Pesničke republike

Gojko Đogo dobitnik je Gramate Pesničke republike za 2021. godinu za knjigu Vunena vremena (Prosveta, Beograd 1981), koja se, na osnovu konkursa Propuštena prilika, dodeljuje za nenagrađenu knjigu objavljenu u poslednjih pola veka.

Nagrada se dodeljuje u okviru manifestacije Pesnička republika koja će se po šesti put održati u subotu 21. 8. 2021. od 12 časova u Banatskom kulturnom centru u Novom Miloševu, uz podršku Opštine Novi Bečej. Nagrada podrazumeva objavljivanje knjige dobitnika.

U okviru manifestacije, održaće se tradicionalni pesnički maraton za koji se prijavilo 50-ak pesnika iz više gradova Srbije – državljana Pesničke republike i onih koji žele da to postanu.

 

Obrazloženje

Nagrada Gramata Pesničke republike dodeljuje se za „propuštenu priliku“. U slučaju ovogodišnjeg laureta, pesnika Gojka Đoga, a povodom njegove knjige Vunena vremena, moglo bi da se ustvrdi da se ta propuštena prilika pretvorila u ozbiljnu nepriliku za pesnika. Naime, te osamdeset i prve godine, godine prvog pojavljivanja pesničke knjige Vunena vremena, tadašnja vlast je više nego brzo reagovala i, ne samo knjigu uništila, nego je pokrenula i sudski postupak protiv pesnika. Ceo slučaj je trajao četiri godine, a pesnik je i značajno vreme proveo u zatvoru.

Međutim, ono što je bitno za ovu poeziju je da ona ispunjava veoma visoke kriterijume pri ocenjivanju i tumačenju. Znači, iako se ceo kontekst njenog nastanka i kontekst o kojem je pevala urušio na najružniji način, to nimalo nije uticalo na mesto koje je ona odmah zauzela i posebnost, u stvaralačkom smislu, koju je donela. Podrazumeva se da knjige istog autora imaju nešto zajedničko, pa tako i Vunena vremena imaju dosta toga od pesničkog rukopisa njenog autora, ali, što je posebno bitno, ona poseduje i mnogo više elemenata koji je izdvaju. Pre svega tu je spoj arhaičnih i savremenih tema i motiva, raskošna metaforika, ali i uvećano i umnoženo korišćenje alegorije, aluzije i parodije. Naročito je zanimljivo poigravanje jezikom koji autor koristi. Na mnogim mestima nailazimo na iznevereno očekivanje: npr. o nekom savremenom motivu pesnik peva iz prastarih jezičkih zdenaca, matrice bajke, ili se koristi jezičkim konstrukcijama koji teško mogu da se dovedu u vezu sa savremenim temama. Tako dobijamo ne samo poeziju punine već i poeziju koja produbljuje istorijsku perspektivu, univerzalizujući problematiku i, samim tim, uvećavajući oštricu kritičkog odnosa. Čak i ono nekoliko direktnih aluzija i direktnih imenovanja toponima ne vodi nas slepo do jednosmislenog zaključka, nego motiv-temu još više konkretizuje u vremenu i prostoru.

Vunena vremena su eklatantan primer agažovane i krtičke poezije, koje, nažalost, kod nas sve manje ima.

Pet datuma/ godišnjica je značajno za ovu zbirku. Od toga su dve u parnim godinama: 1982. kada je, posle uništenog Prosvetinog, ponovljeno izdanje u Londonu u Našoj reči i, 1992. kada se pojavilo novo u SKZ-u. Ostale tri neparne godine odnose se na prvo, već pomenuto, izdanje 1981, dok se 2011. pojavila celokupna dokumentarna građa o ovom slučaju, a evo 2021. knjiga sa tako burnom istorijom dobija konačno i nagradu. Lepa brojka od četrdeset godina upotpunjena je novom dimenzijom.

Ovaj čin, nadamo se, da će dorineti da knjiga i pojedine pesme zauzmu mesta koja im pripadaju.

Simon Grabovac,

u ime žirija

 

Odluku je doneo žiri u sastavu: Simon Grabovac, predsednik Pesničke republike, Radovan Vlahović, osnivač Pesniče republike, i Senka Vlahović, član Vlade Pesničke republike.

 

***

 

Gojko Đogo je srpski književnik, pesnik i esejista. Redovni je član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, kao i Udruženja književnika Srbije, Srpskog PEN centra i Udruženja „Adligat” u kojem se nalazi i Zbirka književnika Gojka Đoga.

Rođen je 1940. u Vlahovićima kod Ljubinja, u Hercegovini. Osnovnu školu pohađao je u rodnom mestu, a gimnaziju u Stocu. Opštu književnost sa teorijom književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1964. god. Oko dve godine je radio kao novinar u reviji „Dugaˮ, potom kao urednik književne i izdavačke delatnosti u Domu omladine Beograda. Uređivao je ediciju DOB i vodio književne tribine. Neko vreme bio je direktor Izdavačko-knjižarske agencije „Tačkaˮ. Bio je jedan od osnivača i urednik listova Književna reč i Demokratija.

Posle hapšenja i sudskog procesa 1981. god. zbog knjige Vunena vremena, Okružni sud u Beogradu osudio ga je na dve godine zatvora. Vrhovni sud Srbije smanjio mu je kaznu na godinu dana, koju je jednim delom izdržao. Iako je sudskom odlukom vraćen na posao, nekoliko godina nije mogao objavljivati niti javno nastupati.

Objavio je, u više izdanja, knjige pesama: Tuga pingvina, Modrica, Kukuta, Vunena vremena, Izabrane i nove pesme, Crno runo, Vunena vremena sa Optužnicom i Odbranom na sudu, Kukutin vrt, Vunena vremena, proces i komentari, Grana od oblaka: izabrane i nove pesme, Klupko, i druge; i  knjigu eseja Poezija kao apokrif.

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Istočnog Sarajeva objavio je 2006. godine Dela Gojka Đoga u četiri knjige: Pesme, Eseji, Popudbina, Odbrana poezije.   

Pesme i eseji prevedeni su mu na petnaestak jezika: engleski, francuski, nemački, ruski, španski, rumunski, poljski, češki, slovački, švedski, mađarski, turski, albanski, makedonski, slovenački...

Dobio je književne nagrade: Nagrada Udruženih izdavača (Rad, Narodna knjiga, BIGZ)  za knjigu godine (1977), Milan Rakić (2002), Branko Miljković (2002), Laza Kostić (2003), Petrovdanski vijenac (2007), Velika Bazjaška povelja (2010), Ogledalo srpsko (2010), Žička hrisovulja (2012), Jovan Dučić (2016) i druge. Odlikovan je Ordenom Njegoša prvog reda.

O Đogovoj poeziji objavljen je zbornik radova Gojko Đogo, pesnik koji je uredio Dragan Hamović (Narodna biblioteka „Stefan Provovenčaniˮ, Kraljevo, 2013) i knjiga dokumenata Slučaj Gojko Đogo, dokumenti, koju je priredio Dragan Antić (Zapis, Beograd, 1982).

Živi u Beogradu. 

Milan Micić: „Kuća i hleb: Kolonistička porodica u Banatu, Bačkoj i Sremu (1920–1941)”

 

Edicija: ISTORIJA / KOLONISTIČKA NASELJA
192 str, broš. povez, 13 x 21 cm, 2021. god.
ISBN 978-86-6029-510-3

Cena: 800 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE:

Recenzenti
doc. dr Ivana B. Spasović
dr Biljana Sikimić

Intimna drama koloniste najdublje je izražena u dvoznačnom poimanju zavičaja u kojem se stari i novi zavičaj međusobno mešaju i prepliću, u kojem se od novog zavičaja realno i materijalno živi, a sećanje na stari zavičaj ostaje u sferi emotivnog. Pitanje smeštaja kolonista, gradnje kuća, što je predznak odluke da se ostane na mestu kolonizacije, ključno je pitanje kolonizacionog procesa, ali i njen osnovni preduslov da bi se se kolonizacioni proces uspešno sproveo. Rešenje pitanja ishrane kolonista takođe je preduslov kojim počinje proces kolonizacije. Kuća i hleb zato su moćni simboli kolonizacionog procesa. Tok akulturacije, odnosno prilagođavanja kolonizacione jedinke ili male kolonističke zajednice kolonizacionom prostoru, nisu mogući bez obezbeđene ishrane, krova nad glavom i zdravlja kolonističke populacije.

Istoriografska studija „Kuća i hleb – kolonistička porodica u Banatu, Bačkoj i Sremu (1920–1941)“ za svoju temu ima tok kolonizacije na pomenutom prostoru koju je organizovala Kraljevina Jugoslavija u procesu agrarne reforme da bi zaštitila svoje nesigurne granice ka Mađarskoj i Rumuniji, izmenila etničku strukturu tog prostora, koja nije bila u korist južnoslovenskog (srpskog) stanovništva (Bačka, Banat), i dovela na prostor kolonizacije novoj državi odano stanovništvo (srpske ratne veterane – dobrovoljce iz dinarskih krajeva Kraljevine i srpske optante iz Mađarske i Rumunije) koji bi bili čuvari i simboli nove države na za nju nesigurnom prostoru.

Studija „Kuća i hleb“ je personalizovana istorija jer za predmet svog istraživanja ima ljude i ljudske sudbine izazvane voljom i aktivnostima istorije. Vremenski usko omeđeno vreme (1920–1941), geografski usko omeđen prostor (kolonije stvorene procesom kolonizacije) omogućili su istraživaču „ulazak“ u kolonističku porodicu, pospešili personalizaciju istorije u kojoj je objekat istoriografskog posmatranja i proučavanja istovremeno subjekat istorije, ali i njena žrtva.

Iz predgovora,
autor

Milan Micić: „Aleksandrovački letopis. Knj. 1”

 

Edicija: ISTORIJA / KOLONISTIČKA NASELJA
212 str, broš. povez, 13 x 21 cm, 2021. god.
ISBN 978-86-6029-514-1

Cena: 600 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE:
https://bkcknjige.rs/prodavnica/istorija/milan-micic-aleksandrovacki-letopis-knj-1/


Izdavači
BANATSKI KULTURNI CENTAR, Novo Miloševo
i
UDRUŽENJE RATNIH DOBROVOLJACA 1912–1918,
NJIHOVIH POTOMAKA I POŠTOVALACA, Aleksandrovo

Za izdavače
Radovan Vlahović
Dara Kovačević

Glavni i odgovorni urednik
Dr Milan Micić

Uredništvo
Dr Milan Micić
Miodrag Cvetić
Vladislava Ignjatov

Recenzenti
Dr Predrag Vajagić
Mr Pavle Orbović


Aleksandrovo je najveće od novih naselja for­miranih procesom kolonizacije 1921–1941. godine na prostoru Kraljevine Jugoslavije. 1939. godine selo je imalo više od 5.000 stanovnika.

Kolonija Aleksandrovo nastala je kao specifičan spoj ravničara i dinaraca, doseljenih Banaćana i Ličana. Veličina sela, kao i njegov značaj u kolonizacionom procesu, postavili su istra-živanje istorije naseljavanja Aleksandrova kao svoje-vrsnu paradigmu kolonizacije, izvedene između dva svetska rata.

U periodu 2021–2023. godine Aleksandrovo obeležava stogodišnjicu nastanka naselja. Selo nije nastalo „preko noći“; najintenzivnije dose-ljavanje i gradnja kuća dešavali su se u periodu 1921–1923. godine, ali sve međuratno vreme (1921–1941) trajalo je formiranje novog sela, ratarskih domaćinstava, gradnja javnih zgrada i institucija, oblikovanje javnog i društvenog života novog naselja, modernizacija sela, gradnja novog lokalnog identiteta (Aleksandrovčanin).

Milan Micić
Iz Predgovora

Gino Leineweber: „Engelstraum“

84 pages, 12 x 20 cm, 2021.
ISBN 978-86-6029-506-6

Price: 500 rsd

ORDER:


Еdition
Poesie

Redakteur
Radovan Vlahović

Dieses Buch wurde als Preis an den Autor veröffentlicht, aufgrund des Wettbewerbs des 9. Europäischen Facebook-Poesiefestivals in Novi Sad, Serbien, organisiert vom Banater Kulturzentrum und der Messe Novi Sad.

Gino Leineweber, Jahrgang 1944, ist Poet, Schriftsteller, Übersetzer und lebt in seiner Heimatstadt Hamburg, Deutschland, und zeitweise in Cedar, Leelanau County, Michigan, USA. Er war von 2003 bis 2015 Vorsitzender und ist ab 2015 Ehrenvorsitzender der Hamburger Autorenvereinigung. Von 1991 bis 2015 war er Mitglied der Deputation der Kulturbehörde Hamburg. 

Nachdem er anfangs Romane und Kurzgeschichten geschrieben und veröffentlicht hat,  liegt der Schwerpunkt seiner Veröffentlichungen nun auf  Sachbüchern und Lyrik. Daneben ist er Herausgeber von internationalen und mehrsprachigen Poesie-Anthologien. Von 2003 bis 2008 war er Redakteur der Buddhistischen Monatsblätter (BM).

Leineweber ist seit 2013 Präsident des Three Seas Writers’ and Translators’ Council (TSWTC) mit Sitz in Rhodos, Griechenland und Mitglied im PEN-Zentrum deutschsprachiger Autoren im Ausland (früherer Deutscher Exil-P.E.N).