JNA 35, 23273 Novo Miloševo, Srbija, 00381(0)69/783-155, 00381(0)63/644-369, banatskikulturnicentar@gmail.com

Retrospektivno književno veče Dušana Radaka u Kikindi

Retrospektivno književno veče Dušana Radaka održano je u subotu 10. 06. 2017. od Ateljeu „Terra” u Kikindi. 

Фотографија корисника Banatski kulturni centar

O delu Dušana Radaka govorili su: dr Dragana V. Todoreskov i Radovan Vlahović. Stihove govorili Jasmina Zarić i autor. Moderator programa: Senka Vlahović. U muzičkom delu programa nastupili su Vladimir Sedljak - Kreca i Radica Petrović. Vizuelna prezentacija: TERRA tim u saradnji sa Jovanom Vlahović.

Фотографија корисника Banatski kulturni centar
Jasmina Zarić, Radovan Vlahović, Dušan Radak, Senka Vlahović i dr Dragana V. Todoreskov.

 Фотографија корисника Banatski kulturni centar Фотографија корисника Banatski kulturni centar
Radica Petrović i Vladimir Sedljak - Kreca.

Фотографија корисника Banatski kulturni centar
Dušan Radak.


Foto: Jovana Vlahović.

Promocija antologije „Od A do Š” u Beču

Predstavljanje dvojezične antologije „Od A do Š: Osam vekova srpske poezije / Von A bis Z: Acht Jahrhunderte serbischer Poesie”, na srpskom i nemačkom jeziku u izdanju BKC-a, koju je sastavio i na nemački preveo Johan Lavundi iz Ulma, održaće se u subotu 17. juna 2017. u 19h u Beču u organizaciji Srpskog prosvetnog i kulturnog društva „Prosvjeta” Austrija.

Više o knjizi na:
http://banatskikulturnicentar.blogspot.rs/2017/03/o-johann-lavundi-von-bis-z-acht.html


Promocija se održava u okviru „Prosvjetinih susreta i razgovora” u Crkvi Svetog Save u Beču (Veithgasse 3, 1030 Wien).

Učestvuju književnici:
dr Nebojša Kuzmanović, zamenik pokrajinskog sekretara za kulturu
dr Zoran Đerić, upravnik Srpskog narodnog pozorišta
Johan Lavundi, priređivač i prevodilac 
Simon Grabovac, recenzent
Radovan Vlahović, urednik i direktor Banatskog kulturnog centra

Razgovor vodi: 
Srđan Mijalković, predsednik „Prosvjete” iz Beča

Knjiga predstavlja kapitalni izdavački poduhvat prevoda oko 160 srpskih pesnika, od Svetog Save do danas, uključujući biografske podatke svih autora. Ovom knjigom, Banatski kulturni centar kruniše svoje dosadašnje nekomercijalno pregalaštvo na polju prevođenja srpski pisaca na strane jezike, prvenstveno jezike naroda Banata, među kojima je najveći broj prevoda na nemački jezik.

„Veliki je teret na svoja pleća stavio autor antologije srpske poezije Od A do Š, Johan Lavundi, kada se upustio u avanturu da: 1. napravi izbor iz osamstogodišnje istorije pevanja, 2. da ne bude samo autor izbora pesnika i pesama već i prevodilac, 3. da se ne bavi isključivo poezijom u užem smislu, 4. da antologiji pored svoje osnovne uloge da i neke druge; i da, ne nabrajajući sve ostalo, konstatujemo: mnogi aspekti ovog poduhvata više su za veličanje nego za kritiku.”

Simon Grabovac

„Upoznajući bliže Johana Lavundija i njegovu porodicu, upoznajući njegov životni put, njegovo stvaralaštvo i njegovo prevodilački rad, ja sam prepoznao njegovu sličnost sa mojim prijateljima, banatskim Nemcima, i shvatio sam da je on čovek sa dve duše. Jedna je nemačka po rođenju, a druga srpska po duhovnom životu, koje on svojim književnim i prevodilačkim radom, uporno, u poslednjih trideset godina, i uz neznatnu podršku države, bilo srpske ili nemačke, pokušava da spoji i da ih sastavi na jednom mestu. Antologija koja je pred tobom, poštovani čitaoče, je najbolji primer kako, i sa koliko ljubavi, odricanja i podviga Johan to radi. U vremenima kad je sama književnost, pogotovo poezija, potisnuta na marginu življenja i postojanja, Johanova upornost, znanje i prevodilačka veština su rezultirali ovom knjigom kao reperom za sve nove i buduće prevodioce srpske poezije na nemački jezik.”

Radovan Vlahović


Prevođenje knjige sa srpskog na nemački sufinansiralo je Ministarstvo kulture i informisanja Vlade Republike Srbije, a štampu je sufinansirao Pokrajinski sekretarija za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama.

„Glad i jedan glagol” Snežane Vukadinović u Beogradu

Promocija knjige kratkih priča „Glad i jedan glagol” Snežane Vukadinović, u izdanju BKC-a, održana je 08. 06. 2017. godine u Biblioteci „Milutin Bojić” u Beogradu.

Фотографија корисника Banatski kulturni centar

O knjizi su govorili: Lidija Mustedanagić, kritičar, Radovan Vlahović, recenzent i urednik, i Snežana Vukadinović, autor. Odlomke iz knjige govorila je Marijana Kiš. Voditelj: Karlo Astrahan.


Фотографија корисника Banatski kulturni centar


Tatjana Vujić: „Inhalacija sjećanjima”

128 str, broš. povez, 24 cm, ilustr, 2017. god.
ISBN 978-953-7456-18-4

Izdavač
Gradska knjižnica Umag – Biblioteca Civica Umago
Hrvatska

U saradnji sa
Banatski kulturni centar, Novo Miloševo
Srbija

Ilustracije
Senka Vlahović 


Cena: 600 din
Knjigu možete poručiti pouzećem na mejl:
banatskikulturnicentar@gmail.com


Tatjanine priče su tople, meke, zavodljive, sa stalnom potrebom autorke da sublimira jezik i na jedan vispren narativni način iskaže sve ono što godi dobroj priči. Tako nam ona nudi niz junaka koji su njeni prijatelji iz stvarnog života, ali i prijatelji njene duše koja se kroz njih u ovim pričama na najbolji način iskazuje. Tatjana Vujić je, takođe, i portretista koji impresionistički nijansira svoje junake i boji ih emocijom topline, ljubavi, empatije i razumevanja, ali i smislenom filozofijom života koji nam svakoga dana izmiče i curi kao pesak kroz prste kojima mi, večno zaljubljeni u njega, želimo da ga zadržimo i sačuvamo kao dragocenost za večnost.

Radovan Vlahović


Knjiga Tatjane Vujić zbirka je autobiografskih tekstova: portreta, anegdota i priča, koje autorica piše u svojim, kako kaže u uvodnom eseju, "zrelim godinama". Veliki je vremenski raspon koji ovi zapisi obuhvaćaju: od uspomena na djetinjstvo i odrastanje, preko doživljaja iz školskih klupa i studentskih dana, majčinstva, pa do traumatskih ratnih devedesetih i nedavnih, ovdašnjih neobičnih ("poslovnih") susreta i događaja. Zemljopisno gledano, Tatjana Vujić svojom biografijom, pa tako i ovom knjigom povezuje dvije naizgled daleke regije: zavičajni Banat i Istru, gdje je odavno našla svoj dom.

Neven Ušumović

Đura Jakšić: „PONOĆ i druge pesme / MINUIT et autres poèmes” (Prevod na francuski dr Boris Lazić / Traduit du serbe par dr Boris Lazić)


Edicija
PREVODI

Collection
TRADUCTIONS

64 str, broš. povez, 20 cm, 2017. god.
ISBN 978-86-6029-325-3

Cena: 500 din 
Knjigu možete poručiti puzećem na mejl: 
banatskikulturnicentar@gmail.com


Slikar i učitelj crtanja, pesnik, dramski pisac i pripovedač, Đura Jakšić je romantičar bez premca. Divio se Rembrantu i Rubensu u umetnosti, Bajronu i Petefiju u književnosti. Jakšić je autor izražene poetske osobenosti, naglašenog lirizma, rođeni buntovnik, pesnik individualne drame i neutaženih strasti.

Đura Jakšić je pesnik samoće i prezira svetine. Njegova anakreontska poezija („Mila”) – forma koju je uveo u srpsku književnost – svedoči o njegovim patnjama, isto koliko ih i oplemenjuje: ona je, kao i njegova patriotska poezija, tačan odraz ljudske stvarnosti, društva njegovog vremena. Pesnik opisa i kontrasta – kod kog je gestualnost retko kada poza ili prazna retorika – on je, po svojoj pesničkoj snazi i velikoj emotivnoj moći, najdramatičija ličnost srpskog romantizma.

dr Boris Lazić
(prevod sa francuskog Tamara Balaž)


Peintre et professeur de dessin, poète, dramaturge et nouvelliste, Đura Jakšić est une figure romantique par excellence. Admirateur de Rembrandt et Rubens en art, de Byron et Petőfi en littérature, auteur à la forte individualité poétique, au lyrisme exalté, rebelle aux conventions, il est le poète du drame individuel et des passions inassouvies. 

Đura Jakšić est le poète de la solitude et du mépris de la foule. Sa poésie anacréontique („Mila”) – forme qu’il introduit dans la littérature serbe – témoigne de ses souffrances privées autant qu’elle les sublime : elle est, au même titre que sa poésie patriotique, un reflet exact de la réalité humaine et sociale de son temps. Poète de la description et des contrastes – chez qui la gestuelle relève rarement de la pose ou du phrasé vide de sens – il demeure, par sa force poétique et sa grande puissance émotive, la plus dramatique des figures du romantisme serbe. 

dr Boris Lazić 

Đura Jakšić na francuskom – nova knjiga izdanju BKC-a

Izabrane pesme Đure Jakšića, u prevodu na francuski jezik dr Borisa Lazića iz Nice, Banatski kulturni centra objavljuje u godini kada se obeležava 185 godina od rođenja pesnika.


Dvojezična srpsko-francuska zbirka objavljena je pod nazivom „PONOĆ i druge pesme / MINUIT et autres poemes”.

Priređivač i prevodilac dr Boris Lazić u pogovoru za francuskog čitaoca, ali i kao podsetnik sa srpsku čitalačku publiku, o Đuri Jakšiću navodi sledeće: „Slikar i učitelj crtanja, pesnik, dramski pisac i pripovedač, Đura Jakšić je romantičar bez premca. Divio se Rembrantu i Rubensu u umetnosti, Bajronu i Petefiju u književnosti. Jakšić je autor izražene poetske osobenosti, naglašenog lirizma, rođeni buntovnik, pesnik individualne drame i neutaženih strasti.”

O poeziji Đure Jakšića, prevodilac kaže i sledeće: „Đura Jakšić je pesnik samoće i prezira svetine. Njegova anakreontska poezija („Mila”) – forma koju je uveo u srpsku književnost – svedoči o njegovim patnjama, isto koliko ih i oplemenjuje: ona je, kao i njegova patriotska poezija, tačan odraz ljudske stvarnosti, društva njegovog vremena. Pesnik opisa i kontrasta – kod kog je gestualnost retko kada poza ili prazna retorika – on je, po svojoj pesničkoj snazi i velikoj emotivnoj moći, najdramatičija ličnost srpskog romantizma.”

Dr Boris Lazić je autor više knjiga u izdanju BKC-a: zbirke pesama „Kanonske pesme” i prevoda izbora poezije Vladislava Petkovića Disa na francuski jezik „Les ames englouties” („Utopljene duše”). Ovaj prevod Disa na francuski se našao na ovogodišnjem sajmu knjiga u Lajpcigu na štandu Ministarstva kulture Republike Srbije, zajedno sa još dva prevoda Disa (na nemački i rumunski jezik) i sa antologijom osam vekova srpske poezije na nemačkom „Od A do Š” Johana Lavundija u izdanju BKC-a.

Banatski kulturni centar prevođenjem poezije Đure Jakšića još jednom potvrđuje svoj koncept objavljivanja prevoda dela srpske književnosti na jezike naroda Banata i druge strane jezike.