Otvorena izložba ilustracija Senke Vlahović u Zrenjaninu
Radovan Vlahović: „I zato Pesnička republika : konceptualna izložba”
Radovan Vlahović: „O Fejsbuk književnosti”
U novoj knjizi Radovana Vlahovića O FEJSBUK KNJIŽEVNOSTI upoznajemo autorovo viđenje književne virtuelne stvarnosti sagledavajući sve aspekte književnosti i literature koja nam je na taj način otvorena i data „na dlanu“. Tastaturom i mišem plovimo carstvom društvenih mreža prvenstveno Fejsbukom, kroz koje nam naš autor, izvrsni književnik i pregalac u kulturi Radovan Vlahović predočava književnu reč na svojevrstan način i piše o svojim razmišljanjima dajući pogled na situaciju i stanje u savremenom književnom svetu.
Autor govori o nasušnoj čovekovoj potrebi da stvara, koristi jezik, piše poeziju i prozu. Postavlja pred nas i daje odgovore na pitanja o prednostima i manama takvog poimanja književnosti, brzine prenosa napisanog, lajkovanja i čitanja pratilaca na Fejsbuk profilima stvaralaca, o pisanju uopšte, o dnevnicima, stvarnosti i fikciji, citiranju i razmišljanju, poetici nesvesnog, selektorima, Fejsbuk pesnicima i o paraleli (paralelnom književnom univerzumu) između aktuelnih pisaca, priznatih i poznatih i piscima iz senke: kako menjaju i kako utiču na književnost. Takođe govori i o svom izdavačkom poduhvatu i umeću, o maloj porodičnoj „kulturnoj fabrici” i o ličnoj velikoj potrebi i strasti za čitanjem i pisanjem/stvaranjem.
Radovan Vlahović je idejni tvorac jednog od najvećih i najznačajnijih festivala u Srbiji i Evropi koji je negovao proteklu deceniju i više, pravu pesničku reč: Evropski Fejsbuk pesnički festival.
Nataša Bundalo Mikić
Rodila sam se po drugi put, tamo na toj bini, pred ljudima koji su slušali moje stihove, na jednom festivalu koji će kasnije izrasti u moju drugu kuću ‒ u sve ono što sam želela i jedva čekala da se svake godine ponovi.
Fejsbuk festival spojio je nespojivo, ljudi su putovali satima da bi se konačno, sa valjanim razlogom i legitimnim izgovorom, sreli sa svojim virtuelnim prijateljima. Pretvarali smo stihove u opipljiva druženja, u energiju koja nas je nosila, u reči... Festival je oživeo, dobio svoj oblik i kao takav živeo u nama.
Često osporavani kao Fejsbuk pesnici, pod lupom školovanih kritičara koji često teže da stvaralaštvo stave u okvire, zanemarujući pri tom činjenicu da ono tako odumire, disali smo za priliku da otkrijemo sebe, svoj unutrašnji svet i podelimo ga među sobom uvažavajući svaku emociju. Poezija mora imati krila, nadrasti norme opšte poznatog i prihvatljivog, postojati kao entitet izvan ograničenog prostora.
Prerasli smo društvenu mrežu i okupirali savremenu književnost kao bujica, kao talas nekog novog digitalnog doba, kao generacija o kojoj će se tek pričati i pisati, kao nepresušna snaga!
Ivana Papeš Bogosavljev
Izložba ilustracija Senke Vlahović u Zrenjaninu
Izložba ilustracija Senke Vlahović iz knjige „Antologija budućih snova: knjiga umetnika”, koju je sama autorka napisala, ilustrovala i dizajnirala, biće otvorena u četvrtak 24. februara 2022. godine u 19 časova u Izložbenom salonu Kulturnog centra Zrenjanina.
Knjiga „Antologija budućih snova” Senke Vlahović, objavljena u izdanju Banatskog kulturnog centra, i sama će, pored dvadesetak radova velikog formata, biti eksponat na izložbi. Izložba će biti otvorena do 8. marta 2022.
Ilustracije Senke Vlahović imaju lakoću u potezu, ali snagu u izrazu. Svaki crveni trag na njima, a on je ne samo sveprisutan, nego i neophodan, izgleda nam poput dirke na klaviru; samo što umesto crnih imamo te rumene, crvene Senkine otiske. Oni su taj udar, taj snažni uskličnik na svakoj od ilustracija. I uvek je tačno tamo gde treba; oko grudi, oko srca, da ogrne glavu, da se poput minđuše od trešanja zakači za uho, da bude obeleživač za knjigu, da se pretvori u školjku, u leptira, da postane jagoda na usnama… I svedoci smo da se ta crvena ne zaustavlja. Ima je baš svuda. Razlivena je „kao suza, suza radosnica”, poručuje autorka. I nemamo razloga da joj ne verujemo. Ona nas svojim rečima i slikama zapravo drži čvrsto na onoj zdravoj, vedroj strani života jer „što više vode vadiš, čistija nadolazi”… Čista voda rađa čiste misli, a one opet…, pa zna se: „red slika i red pesama… ljubav čista.”
Malo je ovako kompletnih autora koji imaju potrebu da ceo posao zaokruže sami: da napišu, ilustruju, grafički oblikuju… Ali, nije samo u pitanju potreba, već znalaštvo i umešnost u svemu pomenutom, pa ne čudi, što bar na dva mesta jednostavno i samouvereno autorka progovara: „u knjigu obukoh se.” Stoga nam kao posmatračima pruža zaokružen užitak jer posmatramo „one woman show” ili u prevodu na Senkin jezik: „ja sam sopstveni let”.
Olivera Skoko, istoričarka umetnosti
(iz recenzije
knjige)
O autorki
Senka Vlahović (1985, Novi Sad) je vizuelna umetnica, ilustratorka i dizajnerka knjiga, i autorka stručnih knjiga i tekstova o ilustraciji. Na Grafičkom odseku Visoke tehničke škole u Novom Sadu diplomirala je primenjenu fotografiju, gde je i specijalizirala ilustraciju knjige. Master rad na temu Video-ilustracija knjige odbranila je na Akademiji umetnosti u Beogradu. Autorka je sedam knjiga: četiri stručne knjige u oblasti ilustracije (na srpskom i engleskom) i tri umetničke knjige u kojima je objedinila autorski tekst, ilustraciju i dizajn. Dobitnica je ULUPUDS-ove nagrade za najbolju knjigu u oblasti teorije vizuelne komunikacije na sajmu knjiga u Beogradu i Godišnje nagrade ULUPUDS-a za stvaralaštvo u 2017. godini. Autorka je izložbe i projekta Savremeni srpski ilustratori knjiga za decu (Bibiana, Bratislava 2019, SKC, Beograd 2020). Osnovala je i dugi niz godina organizovala međunarodni Festival ilustracije knjige BookILL Fest. Bila je članica međunarodnog žirija Bijenala ilustracije u Bratislavi i više puta učesnik međunarodnog simpozijuma ovog bijenala. Grafički je oblikovala oko 500 knjiga, uglavnom u okviru izdvačke delatnosti Banatskog kulturnog centra, gde radi kao umetnička direktorka. Imala je oko 30 samostalnih izložbi slika, fotografija i ilustracija. Učestvovala je i na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Članica je ULUPUDS-a i Matice srpske.
Bogdan Čiplić: „IZABRANA DELA”
Bogdan Čiplić: „Tragom 'Mezimčeta srbskog'”
Knjiga Tragom „Mezimčeta srbskog“ žanrovski se može odrediti kao memoar.
Na više mesta u knjizi Čiplić ističe da je samo na mestima gde je to bilo neophodno
koristio istorijske podatke, da on nije pisac monografije i da knjiga nije prava
istorija Srpskog narodnog pozorišta, već njegova lična knjiga o pozorištu. U knjizi
piše o tradiciji pozorišta, ali i pozorišnoj tradiciji svoje porodice, kao i o svojim
vezama sa pozorištem. Verovao je da Srpsko narodno pozorište poznaje dobro jer je
o njemu pisao prvo kao pozorišni kritičar, zatim je postao pisac čije se delo u
njemu igralo, pa onda i sekretar, dramaturg i upravnik.(...) Knjiga kao takva neizostavan
je dokument jednog vremena, jedne kulture i jednog grada.
Bojana Popović
