JNA 35, 23273 Novo Miloševo, Srbija, 00381(0)69/783-155, 00381(0)63/644-369, banatskikulturnicentar@gmail.com

Ostoja Vojinović: „Rusija među nama : o kikindskom Društvu srpsko-ruskog prijateljstva, Rusiji i Rusima u Kikindi"

 

Edicija BAŠTINA
264 str, broš. povez, 21 cm, 2024. god.
ISBN 978-86-6029-639-1

Cena: 1500 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE ili telefona:
069/783-155

Koliko god da je beskonačna ruska zemlja i ruska duša, ipak je i srpski narod postao deo te beskonačnosti, koju je upisao u svoju istoriju i kulturu i postao bogatiji za ono što se ne može meriti ljudskim aršinima. Utoliko i ova knjiga, kao simboličan znak obeležavanja desetogodišnjice postojanja Društva srpsko-ruskog prijateljstva, ugrađuje jednu duhovnu kocku u mozaik zajedničkog istorijskog i kulturnog iskustva ova dva naroda, gradeći, negujući i održavajući, na svojstven način, tu viševekovnu saradnju na našim prostorima i u gradu Kikindi. Ona ostaje kao zapis, dokument, arhiv i knjiga koja će da iskri duhom srpsko-ruskog prijateljstva i otima od zaborava putanje kojima je Udruženje prolazilo, otvarajući nove horizonte i vidike za budućnost.

Ostoja Vojinović

Neda Ibrajter: „925“ (nastavak pripovetke „Sunce“)

 

Edicija PROZA
52 str, broš. povez, 21 cm, 2024. god.
ISBN 978-86-6029-643-8

Cena: 400 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE ili telefona:
069/783-155


Neda Ibrajter, mlada i perspektivna autorka, stupila je na srpsku književnu scenu 2021. godine, kada je njen prozni prvenac, pripovetka Sunce, između ostalih, pobedio na konkursu za objavljivanje prvih knjiga mladih autora, koji tradicionalno raspisuju Banatski kulturni centar i Grad Kikinda. Već onda je bilo jasno da će, kako je moja malenkost doživela, tadašnja četrnaestogodišnja devojčica starinske duše svojim talentom obasjati naše umetničko nebo i inspirativnim redovima koji ostaju iza njenog pera obogatiti našu literaturu.

Poput prvopomenutog dela, i pripovetka 925 napisana je sažeto i pitko, a glavni junak i ovoga puta je David koji će ispovedno svedočiti o svom iskustvu u logoru i životu nakon njega. Naravno, jasno je da je reč o jednoj vrsti nastavka pređašnje pripovetke i stoga nema dileme o centralnoj preokupaci ji kada su teme i motivi ove autorke u pitanju: nezavidan položaj Jevreja za vreme Drugog svetskog rata, ali i traumatske psiho-fizičke posledice preživljenih ratnih strahota u fokusu su njenog stvaralaštva.

Intrigantnim završetkom, sposobnošću da uspostavi dijalog između dela koje nastaju iz njenog pera, ali i već izgrađenim tematsko-motivskim krugovima – sada zasigurno možemo potvrditi da Neda Ibrajter svoje stvaralaštvo „gradi” na temeljima njoj opsesivne ideje i težnje da o ljudskim dušama u jednom od najstrašnijih istorisjkih trenu taka govori i danas ukazujući nam na neophodnost pamćenja i poštovanja prošlosti i predaka i mi se nadamo da taj krug poetičkog manira ova talentovana autorka još dugo neće zatvoriti.

Msr Milana Poučki

Milivoj Bajšanski: „Sve junake po imenu znadem : atribucija junaka u pesmama Tešana Podrugovića“, 2. izdanje

 

Edicija PRVA KNJIGA/STUDIJE
136 str, broš. povez, 21 cm, 2024. god.
ISBN 978-86-6029-642-1

Cena: 800 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE ili telefona:
069/783-155

Ova knjiga objavljena je na osnovu konkursa za objavljivanje prvih knjiga mladih autora koji su raspisali Banatski
kulturni centar Novo Miloševo i Grad Kikinda za 2023. godinu. 


Polazeći od sažetog ali efektnog određenja atribucije kao portretisanja junaka „posredstvom uzrasta, imenovanja, porekla i društvenog statusa, odeće, oružja, konja koji ga prati svuda” i pridružujući mu „skup psihofizičkih karakteristika markiranih junaka”, kao i specifična svojstva Podrugovića – pevača poput humora i precizne kompozicije, Milivoj Bajšanski oblikuje metodološku matricu koja može poslužiti kao opšti polazni model za analizu lika epskog junaka uopšte. [...] Ukrštajući dobro i obuhvatno poznavanje naučne literature koja se bavila usmenom epikom [...] i vrlo pažljivu i obuhvatnu analizu poetske građe, Milivoj Bajšanski oblikuje knjigu koja je vredan doprinos izučavanju poetike usmene epike i njenih pevača, ali i mogući obrazac za obimnija i obuhvatnija istraživanja.

Ljiljana Pešikan Ljuštanović

Ova knjiga pouzdano markira i pokazuje kako je, na osnovu paradigme usmenopoetske formulativnosti, svojim individualnim stvaralačkim doprinosom Tešan Podrugović umetnički nadogradio, konkretizovao životvornim detaljem, oplemenio, ali i humanizovao i oblagorodio dragocenim crtama monumentalne figure epskih junaka. [...] Autor je svestan [...] toga da je na „manevarskom prostoru” više pesama Podrugović koristio mogućnost da ne samo epsku biografiju, već i mikroelemente u karakterizaciji likova upotpuni dodatnim nijansiranjem [...], pouzdano pokazavši na odabranoj građi da slika epskog junaka ne samo u epskoj tradiciji, već i u okviru korpusa jednog pevača, ili čak jednog njegovog lika (Marka Kraljevića), nije fiksirana i statična, već naprotiv – zasnovana je na postupku dinamičke karakterizacije, omogućavajući time i samome junaku da se transformiše i evoluira, u skladu sa poduhvatima u koje je uključen.

Dragoljub Perić

Milan Micić: „Rakija i rane”

 

Edicija POEZIJA
200 str, tvrdi. povez, 20 cm, 2024. god.
ISBN 978-86-6029-644-5

Cena: 1500 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE ili telefona:
069/783-155

Izdavači
BANATSKI KULTURNI CENTAR, Novo Miloševo
KULTURNI CENTAR „Lukijan Mušicki”, Temerin
i BIBLIOTEKA „Branko Radičević”, Žitište


Rakija i rane nije obična knjiga pjesama. To je knjiga sudbina, baladna rapsodija, pa i knjiga epitafa – sažetih priča koje se koncentrišu u jednom iskazu, sceni, imenu, obuhvatajući veliku seobu od rodnog kraja, dolaska u Ameriku i odlaska u rat, pa u Banat, preko iskušenja Drugog svjetskog rata (hortijevci) i vlasti komunista. Đe smo pošli, a đe smo stigli, moj Mile, samo je jedan od glasova koji suočavaju velike potrese u životu kolonista. Zbirka Rakija i rane stapa lično iskustvo, iskustvo znalca i iskustvo stvarnosti u neobičnoj dinamici sudbina, glasova, epizoda i prigušenog lirskog jauka.

Prof. dr Dušan Ivanić

Već i naslov zbirke, ujedno i naziv njenog najvećeg ciklusa, simbolički snažno uokviruje prirodu i sudbine ljudi o kojima Micić peva. Rakija se provlači kao znak čitave zbirke, njeno je značenje ovde mnogostruko i duboko, ritualno. Junaci ove specifične poetske strukture rakiju vezuju za dom, njome zalivaju i veselja i tuge, i fleke i rane i glad. Rakija je piće zajedništva. Rane su svoje, čak i kad su iste. Takav je unutrašnji svet ljudi Micićeve poezije. Sazdan od specifičnog zajedništva i specifične samoće.

Dr Isidora Popović

Pod formalnim, strukturalnim inovacijama podrazumevamo strogu svedenost poetskog izraza, emotivnu suzdržanost, gotovo fizikalnu kondenzaciju, kao kad suza visi sa trepavke, a neka gravitacijska sila ne da joj, ljudskoj rosuljavki, da se otkine u njenu dolinu; konkretističke pesničke slike, životne, opore, vitalističke, orošene solju egzistencijalne muke, otpora i pretrajavanja, solju (ona što se služi uz hleb!) esencijalnih tajni ljudskog bića i bitka, gde je istorija uplela svoja četiri prsta na jedinstven, surovo neponovljiv način. I polomila ih!

Ovom knjigom Micić je u našu poeziju uneo zaista osobeno, jedinstveno, novo poetsko, pa i lično, ljudsko (predačko) iskustvo ukršteno istorijom i umetnošću, od koga se počesto zaziralo, i nije prestalo. 

Anđelko Anušić

Radovan Vlahović: „Sve je u glavi” (2. izdanje)

Edicija PROZA
160 str, broš. povez, 20 cm, 2024. god.
ISBN 978-86-6029-648-3

Cena: 800 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE ili telefona:
069/783-155

NAGRADA KAROLJ SIRMAI 
ZA NAJBOLJU KNJIGU PRIPOVEDAKA 
ZA 2021. GODINU


Kad se majka razbolela i kad smo saznali da ima rak, nekako u isto vreme su u Poljskoj krenule demonstracije radnika u Gdanjsku i čitava država je još uvek bila u žalosti zbog smrti Josipa Broza Tita. Ja sam studirao književnost u Novom Sadu i stanovao sam u sobici dva sa tri, metar i trideset vlage, u Ulici Dostojevskog. Do trenutka dok majku nisu uputili u Kamenicu u bolnicu, nisam ni znao koliko smo bliski i koliko sam je, u stvari, voleo. 
 
(odlomak iz priče Sve je u glavi)
 
Nesumnjivo je da se radi o zrelom i rasnom pripovedaču, koji najčešće evokativno i retrospektivno pripoveda o svom detinjstvu i mladosti, o svojoj porodici i đačkom vremenu provedenom u rodnom Banatu. (…)

Ove priče za decu i mlade sa istim zadovoljstvom mogu čitati i odrasli čitaoci, budući da je granica među ovim literarnim žanrovima prilično relativna i fleksibilna. Negujući sopstveni stil i otkrivajući jedan sasvim novi svet, pisac istovremeno povezuje porodičnu povest sa istorijom rodnog mesta tako da možemo govoriti o individualnom i kolektivnom iskustvu, čija je paradigma vezana isključivo za svet detinjstva i prvu mladost. Širok je repertoar tema i motiva – od prve ljubavi, „ranih jada“, školovanja, pa do prvog osećanja detinjeg srama i socijalne razlike među decom i ljudima. I pored svega toga, pisac je pokazao izvanredan smisao za humor i komiku, što predstavlja još jednu značajnu dragocenost u sadržaju i strukturi ovih priča za decu i mlade. Bez obzira na povremene tonove nostalgije i melanholije, u pričama, ipak, provejava vedrina duha, optimizam i čovekoljublje, kao etičke i estetičke konstante koje su naglašene i dominantne.
Prof. dr Milutin Đuričković

Porodica je toplo gnezdo, nasuprot surovom svetu, poručuje Vlahović. Njegovo pripovedanje se odlikuje naivnošću i maštom, ali i nekom blagom setom, koja nije uvek karakteristična za ovaj žanr, što pripovesti čini originalnim. Ova zbirka priča, veoma spretno ulančanih u niz koji povezuju glavni junaci, ravnica kao mesto i okvir za radnju i vreme koje može da bude univerzalno, neodređeno, čini da može da se posmatra i kao roman. Tada bi priče bile poglavlja koja u čitaocima bude duboke emocije, izazivaju osećanja, uzbuđenja i napetost.

Kikinda, Novi Bečej i okolina, to su prostori našeg dečaka, naseljeni dobrim ljudima, likovima oslonjenim na čvrste moralne osnove i dirljivim sećanjima na doživljaje od pre više od pola veka. Aristeotelov pojam mimezis – oponašanje stvarnosti u zbirci Radovana Vlahovića, vodi čitaoce u apoteozu detinjstva, u pravcu izvora zrelosti. Vlahović nije samo ove priče pisao, on ih je proživeo, one su u njemu izazvale jake emocije da bi im se u zrelom dobu ponovo vratio kao uplivu u specifikum vremena i ljudi i lučama dragocenog iskustva.

Prof. dr Slađana Milenković

Konkurs za Književnu nagradu „Stevan Sremac“ 2024

Mesna zajednica Elemir, Organizacioni odbor manifestacije BAL U ELEMIRU – SREMČEVI DANI i Banatski kulturni centar raspisuju konkurs za Književnu nagradu „Stevan Sremac“ za dela humorističko-satiričnog žanra (proza, poezija, aforizmi). 

Obim svakog ostvarenja kojim se konkuriše za nagradu ne sme prevazići više od 12 strana teksta (slova veličine 10pt) kod proze, dok se poetska ostvarenja, sem pojedinačnog naslova, mogu slati i u ciklusu do deset pesama. Broj aforizama je ograničen na obim od deset strana.

 

Radovi moraju biti neobjavljeni, potpisani imenom i prezimenom autora sa naznačenim podacioma o adresi i broju telefona autora. Pravo učešća imaju svi autori iz zemlje i inostranstva, a ponovo mogu učestvovati i autori nagrađeni na ranijim konkursima.

 

Rok prijema radova za konkurs je 10. jun 2024. godine. Radove slati isključivo u štampanoj formi na adresu: Mesna zajednica Elemir, ul. Žarka Zrenjanina br. 49, 23208 Elemir, sa naznakom „Za književni konkurs BAL U ELEMIRU 2024“.

 

Dodeljuje se ukupno tri nagrade: prva u iznosu od 50.000,00 dinara, druga u iznosu od 30.000,00 dinara i treća u iznosu od 20.000,00 dinara. Odluku o nagradama donosi žiri u sastavu: Uglješa Šajtinac, Srđan Tešin i Jelena Blanuša, a uručenje nagrada obaviće se 28. juna 2024. godine u okviru programa manifestacije „Bal u Elemiru – Sremčevi dani“ u Elemiru.