JNA 35, 23273 Novo Miloševo, Srbija, 00381(0)69/783-155, 00381(0)63/644-369, banatskikulturnicentar@gmail.com

Приказивање постова са ознаком PROGRAMI. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком PROGRAMI. Прикажи све постове

Promocija knjige „Ilustracija knjige za decu“ Senke Vlahović održana u Biblioteci grada Beograda

Promocija knjige „Ilustracija knjige za decu: Ilustratorski tekst i ilustratorski kontekst“ Senke Vlahović, u izdanju Banatskog kulturnog centra, održana je u Biblioteci grada Beograda 17. 10. 2025. godine.


Učestvovali su:

Gorana Stevanović, istoričarka umetnosti, bibliotekar savetnik za Umetnički fond i Grafičku zbirku Narodne biblioteke Srbije;

Gordana Maletić, književnica;

Marija Ristić, istoričarka umetnosti, aktuelni kustos Zlatnog pera Beograda / Međunarodnog bijenala ilustracije;

Slobodan Ivkov, istoričar umetnosti, teoretičar stripa i ilustracije;

Luka Tilinger, ilustrator, aktuelni dobitnik Nevenove nagrade za ilustraciju i autor ilustracije na korici knjige (video-uključenje);

i Senka Vlahović, autorka.


Knjiga sadrži radove koji su nastajali u poslednjih 10-ak godina i objavljivani su u naučnim časopisima, zbornicima, katalozima i drugim publikacijama na srpskom i engleskom jeziku, u zemlji i inostranstvu. Tekstovi sagledavaju savremenu srpsku ilustratorsku scenu kroz različite teme, u kontestu aktuelnih zbivanja u teoriji i praksi u zemlji i svetu, i praćeni su brojnim primerima ilustracija knjiga za decu koji su štampani u boji.

Recenzenti ove stručne knjige, koja je jedna od retkih u oblasti teorije ilustracije, su istoričarka umetnosti Gorana Stevanović, bibliotekar savetnik za Umetnički fond i Grafičku zbirku Narodne biblioteke Srbije, književnica Gordana Maletić i dr Danilo Vuksanović, pomoćnik upravnika i viši konzervator-restaurator umetničkog fonda na papiru Galerije Matice srpske.

„Otvarajući brojna pitanja iz oblasti teorije ilustracije” po rečima recenzetkinje Gorane Stevanović „publikacija predstavlja važan podsticaj za buduća istraživanja, istorizaciju i različite pristupe ovoj temi”. Recenzent dr Danilo Vuksanović ističe da Senka Vlahović „uzdiže disciplinu ilustracije na zasluženu lestvicu, često nedovoljno priznatu u svetu umetnosti”. Književnica Gordana Maletić u svojoj recenziji kaže da „kompleksnost pitanja, koje zahteva promišljanje u domenu umetničkih vrednosti, posmatranja sa stanovišta istorije, sociologije, komunikacije i recepcije, čini tekstove objavljene u knjizi raznovrsnim i zanimljivim”.

U „Predgovoru” autorka daje jedan od odgovora na pitanje: „…zašto ova knjiga u ovom trenutku? Zato što smatramo da je potrebna svest da ‘teorija podstiče kreativno oslobađanje’ (Jaleen Grove) kod ilustratora koji je savremeni autentični vizuelni mislilac. (…) Ilustrator za decu i kao vizuelni mislilac, intelektualac, ali i kao homo ludens, ukoliko uspešno objedini u sebi oba ova entiteta, i racionalno i iracionalno, i promišljeno i spontano, može ući u red vrsnih umetnika, a ne samo zanatlija ili „primenjaša“ koji ostaju tik ispod lestvice koja je nepisana granica za prelazak u „visoku“ umetnost. Ovakvi ilustratori umeju biti pravi majstori remek dela digitalnog 21. veka, a mi smo tu da ta dela spoznamo i da im na tome čestitamo.”

U knjizi su zastupljene ilustracije knjiga za decu brojnih reprezentativnih autora o čijim delim autorka piše: Mladen Anđelković, Tihomir Čelanović, Manja Miladinović (Ćirić), Rastko Ćirić, Bojana Dimitrovski, Nebojša Đuranović, Aleksa Gajić, Ana Grigorjev, Marija Jevtić, Aleksa Jovanović, Marica Kicušić, Dragana Kuprešanin, Kosta Milovanović, Nikolina Petolas, Dušan Petričić, Dušan Pavlić, Milica Radenković, Boban Savić Geto, Ivica Stevanović, Tanja Stevanović, Luka Tilinger, Vanja Todorić, Jovan Ukropina, David Vartabedijan, Maja Veselinović, Aleksandar Zolotić, Dobrosav Bob Živković… Pored pomenutih ilustratora, u knjizi mogu naći tekstovi o knjigama za decu koje su ilustrovali i Boris Kuzmanović, Ana Petrović, Biljana Mihajlović, Slavimir Stojanović, Sofija Miščević...

Na korici knjige nalazi se ilustracija Luke Tilingera nastala za knjigu „Roman bez ormana” Vuleta Žurića (Službeni Glasnik, 2017).

Senka Vlahović je vizuelna umetnica, ilustratorka i dizajnerka knjiga, teoretičarka ilustracije. Diplomirala je i specijalizirala ilustraciju na Visokoj tehničkoj školi u Novom Sadu, a na temi video-ilustracije knjige odbranila je master rad na Akademiji umetnosti u Beogradu. Objavila je osam knjiga (pet stručnih knjiga, na srpskom i engleskom, i tri umetničke koje potpisuje kao autor teksta, ilustracija i dizajna). Imala je preko 30 samostalnih izložbi. Grafički je oblikovala preko 600 knjiga, u izdanju BKC-a. Bila je organizator i/ili učesnik različitih domaćih i međunarodnih izložbi, festivala, žiriranja i simpozijuma u oblasti ilustracije. Dobitnica je više značajnih nagrada (Nagrada za najbolju knjigu u oblasti teorije vizuelne komunikacije na sajmu knjiga u Beogradu 2015, Godišnja nagrada ULUPUDS-a za 2017, i Godišnja nagrade ULUPUDS-a za 2020). Član je ULUPUDS-a i Matice srpske.

RTV uživo, najava promocije


Roman „Ljuba” Radovana Vlahovića predstavljen u Bašaidu

Promocija romana „Ljuba” Radovana Vlahovića održana je 13. oktobra 2024. godine u velikoj sali Doma kulture u Bašaidu.


Učestvovali su: Stanislava Bakić Jokanić, književna kritičarka, Senka Vlahović, moderator, i Radovan Vlahović, autor, dok je odlomke govorio Radovan Ćirić.


Promocija je održana u organizaciji KUD-a „Bašaid” i Narodne biblioteke „Jovan Popović” Kikinda.


O romanu „Ljuba” , četvrtoj knjizi Banatske epopeje, Stanislava Bakić Jokanić rekla je:

„O romanu 'Ljuba' Radovana Vlahovića pisano je i rečeno da zahvaljujući lokalnom banatskom govoru i detaljnoj deskripciji ostavlja autentičnu sliku života u prošlosti u Banatu, da autor voli svoje junake jer su mu od srca otpali, da u drugom delu romana sveznajući pripovedač prepušta junacima da govore o istom događaju (poziv za Ljubu i Radu iz Mesnog odbora jer nisu predali obavezu) osvetljavajući taj događaj iz različitih uglova, da je značajna novina u piščevom postupku unošenje dokumenata u književni tekst i da je sve ovo odlično ukomponovano, literarno opravdano i stilski efektno.

Brojne su i neosporne vrednosti ovog romana, ali je na mene najjači utisak ostavila detalj-priča, minijatura o 'št'ikanom jastučetu' i kontrast između dokumenata i lirskog epiloga.

Priča o 'št'ikanom jastučetu' prati me od prvog susreta sa romanom, imala sam priliku da je čujem i od pisca lično.

'Št'ikano jastuče' je metaforički izraz za temu romana (prinudni otkup), događaj u malom, zbijena istina, celovita i mnogoznačna, lični i lirski, (ali i dramski) odjek istorijskih događaja i lomova. Na spisku konfiskovanih stvari (pokretne imovine) nalazi se i malo jastuče uzeto odojčetu u kolevci ispod glave. U ime koga i čega je to učinjeno? Ljudskost na dnu! Trijumf ideologije, licemerja i revanšizma. Jastuče odudara lepotom, ono je dar za povojnicu iz Engleske, iz drugog i drugačijeg sveta kome otimači nikada neće moći pripadati. Osim toga, belo štrikano dečije jastuče simbolizuje i nevinost stradalnika.

Nastaviće se... ”


VIŠE O KNJIGAMA

„Ljuba”:

„Banatska epopeja”:

Foto: Goran Birimac

LJUBA SE VRATIO KUĆI: U Kulturnom dvorištu Banatskog kulturnog centra tražila se stolica više na promociji romana „Ljuba” Radovana Vlahovića

Prva promocija novog romana „Ljuba” Radovana Vlahovića uspešno je održana je u petak 6. septembra 2024. godine u prepunom Kulturnom dvorištu Banatskog kulturnog centra u Novom Miloševu.


Kulturno dvorište nekada je bila avlija domaćina Ljube Vlaovića (1877–1949) koji je zbog prinudnog otkupa konfiskovan i odveden u Zebelu u zatvor odakle se nikada nije vratio. Njegova sudbina je tema romana „Ljuba”, četvrte knjige Banatske epopeje Radovana Vlahovića, koji ovom prilikom kaže: „Ljuba se vratio kući”.


O romanu su govorili: autor Radovan Vlahović, književni kritičari Viktor Škorić, Nenad Stanojević i dr Mladen Đuričić, program je moderirala Senka Vlahović, odlomke je govorila Teodora Vlahović, a veče je muzikom obojio Vid Vašalić na gitari.


U Galeriji Banatskog kulturnog centra otvorena je i dokumentarna izložba „Ljuba” Radovana Vlahovića, na kojoj se mogu videti porodične fotografije i originalni dokumenti – sudske presude, spiskovi oduzete zemlje i imovine – koji su poslužili kao istorijska građa za pisanje ovog romana.

Nastaviće se...

Foto: Milan Popov


 

 

  

 

 

 

  

Prilog RTV

Prilog TV NOVI BEČEJ

Snimak cele promocije

„Banatska epopeja” Radovana Vlahovića predstavljena u Iđošu


Predstavljanje „Banatske epopeje” Radovana Vlahovića (romana „Bapa”, „1934”, „Mučenici” i novog romana „Ljuba”) održano je 16. avgusta 2024. godine u Mesnoj biblioteci u Iđošu u organizaciji Narodne biblioteke „Jovan Popović” Kikinda.

„Banatska epopeja” Radovana Vlahovića nudi autorovo viđenje Banata u 20. veku. Do sada su objavljena četiri romana koja prate period do 1950. godine. Nastaviće se…


Govorili su: Dunja Brkin Trifunović, urednica programa Narodne biblioteke „Jovan Popović” Kikinda, Senka Vlahović, umetnički direktor Banatskog kulturnog centra, i autor.
Prisutne je pozdravio i Branislav Marjanović, direktor Narodne biblioteke „Jovan Popović” Kikinda.

Roman „Ljuba”, četvrta knjiga Banatske epopeje.

Autor u neformalnom razgovoru sa publikom, nakon promocije.

Pesnički maraton „Tisa reka ljubavi”

Pesnički maraton Tisa reka ljubavi održan je u 15. 6. 2023. u Turističkoj organizaciji Opštine Novi Bečej na keju u saradnji Banatskog kulturnog centra i manifestacije KAD TISA CVETA.


Pesnici su na javni poziv organizator nastupali sa po jednom svojom ljubavnom pesmom.  Pesnicima su se obratili Radovan Vlahović, direktor Banatskog kulturnog centra, i Saša Dujin, direktor Turističke organizacije, koji je učesnicima uručio zahvalnice. Program je vodio Danilo Gurjanov. Program je upotpunio kantautor David Tanasijan na gitari.





U Novom Bečeju je fenomen cvetanja Tise povod za manifestaciju Kad Tisa cveta, koja je ove godine organizovana od 9-18 juna po 15. put. U našoj zemlji cvetanje reke dešava se u Novom Bečeju i na još po nekim delovima obale Tise, dok je u ostatku sveta ovaj fenomen skoro potpuno iščezao. Manifestaciju Kad Tisa cveta zajednički organizuju Turistička organizacija Novi Bečej, Udruženje građana Tri reke i agencija Promolajn uz podršku opštine Novi Bečej.

TV NOVI BEČEJ

Predstavljena IZABRANA ZENITISTIČKA DELA u Beogradu

IZABRANA ZENITISTIČKA DELA u 8 tomova (1. kolo) predstavljena su u Biblioteci grada Beograda 27. aprila 2023, u Rimskoj dvorani.


O projektu i knjigama su govorili: Miloš Jocić, priređivač i urednik, Simon Grabovac, urednik, Senka Vlahović, priređivač i dizajner edicije, i Mirko Sebić, urednik u KCV „Miloš Crnjanski”. Program moderirala Isidora Injac, urednica u Biblioteci grada Beograda.

Simon Grabovac

Miloš Jocić

Mirko Sebić

Senka Vlahović

Isidora Injac




Više o projektu

Izdavači: BANATSKI KULTURNI CENTAR Novo Miloševo i KULTURNI CENTAR VOJVODINE „MILOŠ CRNJANSKI” Novi Sad

Priredili: Miloš Jocić, Radovan Vlahović, Senka Vlahović

Za izdavače: Radovan Vlahović, Nenad Šaponja

Uredništvo: Miloš Jocić, Simon Grabovac, Radovan Vlahović

Izdavački savet: Gojko Tešić, Sava Damjanov, Milan Micić

Saradnici: Andrea Beata Bicok, Dragana Bošković, Maša Vujnović, Zoran Đerić, Mladen Đuričić, Vasilije Milnović, Vladimir Petrović, Milana Poučki, Snežana Savkić, Nenad Stanojević, Nina Stokić, Viktor Škorić


***

IZABRANA ZENITISTIČKA DELA, 1. kolo u 8 tomova

Ljubomir Micić: ANTIEVROPA

Ljubomir Micić, Ivan Gol, Boško Tokin: MANIFEST ZENITIZMA

Branko Ve Poljanski: 77 SAMOUBICA

Ljubomir Micić: SPAS DUŠE

Ljubomir Micić: RITMI MOJIH SLUTNJA

Ljubomir Micić: ISTOČNI GREH

Ljubomir Micić: AEROPLAN BEZ MOTORA

Marijan Mikac: EFEKT NA DEFEKTU

***

Dela u ovoj ediciji stvarana su u skladu sa avangardom, zenitističkom poetikom koja je, između ostalog, zagovarala nestandardne tipografske intervencije i slobodna igranja jezikom, stilom, izrazom i gramatikom. Urednici izdanja su se trudili da u što većoj meri očuvaju izvorni izgled tekstova i njihov originalni, često destruktivni jezički izraz, kako bi današnji čitaoci imali prilike da se što neposrednije upoznaju sa lucidnom zenitističkom umetnošću. Međutim, zbog prilagođavanja savremenoj štampi, neka dela imaju delimično prilagođen gafičkim prelom, a zbog prilagođavanja savremenom jezičkom standardu nad tekstovima su vršene minimalne gramatičke intervencije.

Reč urednika

6:20 min, govore: urednici Simon Grabovac i Miloš Jocić

RTS, Kulturni dnevnik, 2.5.2023.
IZABRANA ZENITISTIČKA DELA

Noć muzeja u Novom Miloševu: film o Laslu Karačonjiju, izložba Senke Vlahović i koncert Srne Stanojlović

Noć muzeja održana je u Žitnom magacinu Muzeja "Kotarka" u Novom Miloševu 21. maja 2022. godine uz podršku Opštine Novi Bečej i Mesne zajednice Novo Miloševo.


U okviru programa premijerno je prikazan dokumentarni film "Laslo Karačonji od Beodre", otvorena izložba ilustracija Senke Vlahović i održan mini koncert Srne Stanojlović na klaviru.

Projekcija dokumentarnog filma "Laslo Karačonji od Beodre" u režiji Dragana Rauškog, nastalog prema knjizi dr Filipa Krčmara "Laslo Karačonji i njegovo doba". Produkcija: Udruženje za negovanje tradicije i Banatski kulturni centar.

Srna Stanojlović, studentkinja Akademije umetnosti u Novom Sadu.

Senka Vlahović govorila je odlomke iz knjige koju je i napisala i ilustrovala 
„Antologija budućih snova: knjiga umetnika” u izdanju Banatskog kulturnog centra.
Izvod iz recenzije Olivere Skoko pročitala je Jelena Golušin.

Voditeljski par: Jelena i Vladimir Golušin.

Najposećenija noć muzeja u Žitnom magacinu do sada.

Senka Vlahović je izložbom "Antologija budućih snova" u Žitnom magacinu obeležila 20-ogodišnjicu od svoje prve samostalne izložbe.

Radovan Vlahović, Srna Stanojlović, Senka Vlahović, Silvija Vlahović i Dragan Rauški.

Tradicionalno u Noći muzeja: domaći banatski kolači.