JNA 35, 23273 Novo Miloševo, Srbija, 00381(0)69/783-155, 00381(0)63/644-369, banatskikulturnicentar@gmail.com

Јохан Лавунди: „Од А дo Ш: Осам векова српске поезије" / Johann Lavundi: „Von A bis Z: Acht Jahrhunderte serbischer Poesie"

848 str, 24 cm, tvrdi povez, 2017. godina
ISBN 978-86-6029-302-4

Цена: 3000 дин (за ауторе заступљене у књизи 1800 дин) + птт
За иностранство 30 еура (за ауторе 15 еура) + птт

За куповину књиге обратити се на мејл:
banatskikulturnicentar@gmail.com

*
Едиција
ПРЕВОДИ

Edition
UBERSETZUNGEN

*
Vorwort, Fusnoten, Biografien, Auswahl und Ubertragung der Gedichte
und aller anderen Texte aus dem Serbischen ins Deutsche
Johann Lavundi

Предговор, фусноте, биографије, избор и превод песама
и свих осталих текстова са српског на немачки језик
Јохан Лавунди

*
Уредник
Радован Влаховић

Redakteur
Radovan Vlahović

*
Рецензенти
Симон Грабовац
Радован Влаховић

Rezensenten
Simon Grabovac
Radovan Vlahović

*

Превођење књиге са српског на немачки суфинансирало је
Министарство културе и информисања Владе Републике Србије.

Die Übersetzung dieses Buchs aus dem Serbischen ins Deutsche hat das 
Ministerium für Kultur und Information der Regierung der Republik Serbien unterstützt.

*
Штампање књиге помогао је Покрајински секретаријат за културу
и јавно информисање и односе са верским заједницама.

Den Druck dieses Buchs hat das Provinzsekretariat für Kultur und öffentliche
Information und Beziehung zu Glaubensgemeinschaften unterstützt.


Велики је терет на своја плећа ставио аутор антологије српске поезије Од А до Ш, Јохан Лавунди, када се упустио у авантуру да: 1. направи избор из осамстогодишње историје певања, 2. да не буде само аутор избора песника и песама већ и преводилац, 3. да се не бави искључиво поезијом у ужем смислу, 4. да антологији поред своје основне улоге да и неке друге; и да, не набрајајући све остало, констатујемо: многи аспекти овог подухвата више су за величање него за критику.


Већ по уводном тексту и по појединим његовим сегментима: незахвалност избора, критеријуми и естрадна и фејсбук поезија јасно је да је аутор узео у обзир кључне теоријско-методошке принципе који су требали да помире диспаратне захтеве и да омогуће неку врству кохерентности самог избора и пратећих текстова. Такође, његов избор се прелио и захватио и неке песме које су надишле време и разлоге настанка а нису поезија у оном ужем, уметничком, смислу. И још један битан аспект или иновацију наш аутор је начинио. О није као многи наши антологичари теоријски подастирао контекст за насатанак појединих песама или поема, него је, обрнуто, песмама откривао, поетички, социјални историјски контекст или, једноставно говорећи, историјски усуд нашег народа.


Симон Грабовац


Der Verfasser der Anthologie serbischer Poesie Von A bis Z, Johann Lavundi, nahm ein großes Gewicht auf seine Schulter, als er sich ins Abenteuer einließ, um: 1. eine Auswahl aus der achthundertjährigen Geschichte des Dichtens zu machen, 2. nicht nur der Verfasser der Auswahl der Dichter/innen und Gedichte, sondern auch deren Übersetzer zu sein, 3. sich nicht ausschließlich nur mit der Poesie im engerem Sinne zu beschäftigen, 4. der Anthologie, neben ihrer Grundrolle, auch manche andere Rollen zu verleihen; und, um nicht auch alles andere aufzuzählen, konstatieren wir: Viele Aspekte dieses Unternehmens sind eher eines Lobpreisens, als einer Kritik wert. 



Schon im Einführungstext und einigen seinen Segmenten: Die Undankbarkeit der Wahl, Kriterien und Estraden- und Facebook-Lyrik, wird es klar, dass sich der Verfasser der entscheidenden theoretisch-methodischer Prinzipien bediente, die zum Ziel hatten, die disparate Anforderungen in Einklang zu bringen und eine Art Kohärenz der Auswahl selbst und der Begleittexte zu ermöglichen. Gleichfalls übergoss sich seine Auswahl und erfasste auch einige Gedichte, die die Zeit und Gründe ihrer Entstehung überragten und dabei keine Poesie im engeren, künstlerischen Sinne waren. Und unser Verfasser brachte einen weiteren wichtigen Aspekt, oder Innovation. Er untermauerte nicht, wie viele unsere Anthologiker, theoretisch den Kontext zur Entstehung einzelner Gedichte oder Poems, sondern, umgekehrt, entdeckte er durch Gedichte den poetischen, sozialen, geschichtlichen Kontext, oder, um einfach zu sein, das historische Schicksal unseres Volkes.


Simon Grabovac


Упознајући ближе Јохана Лавундија и његову породицу, упознајући његов животни пут, његово стваралаштво и његово преводилачки рад, ја сам препознао његову сличност са мојим пријатељима, банатским Немцима, и схватио сам да је он човек са две душе. Једна је немачка по рођењу, а друга српска по духовном животу, које он својим књижевним и преводилачким радом, упорно, у последњих тридесет година, и уз незнатну подршку државе, било српске или немачке, покушава да споји и да их састави на једном месту. Антологија која је пред тобом, поштовани читаоче, је најбољи пример како, и са колико љубави, одрицања и подвига Јохан то ради. У временима кад је сама књижевност, поготово поезија, потиснута на маргину живљења и постојања, Јоханова упорност, знање и преводилачка вештина су резултирали овом књигом као репером за све нове и будуће преводиоце српске поезије на немачки језик.

Радован Влаховић


Johann Lavundi, seine Familie, seinen Lebensweg, sein literarisches Werk und seine Tätigkeiten als Übersetzer kennenlernend, erkannte ich seine Ähnlichkeit mit meinen Freunden, den Banater Deutschen und begriff, dass er ein Mensch mit zwei Seelen ist. Die eine ist geburtsbedingt deutsch, die andere, vom geistigen Leben her, serbisch, wobei er in den letzten dreißig Jahren beharrlich versucht, sowohl als Schriftsteller, als auch Übersetzer, bei geringer Unterstützung des Staates, sei es der serbische, oder deutsche, die beiden in Einklang zu bringen und sie an einer Stelle zu vereinen. Die Anthologie, die vor dir, sehr geehrter Leser, liegt, ist das beste Beispiel dafür, wie und mit wie viel Liebe, Verzicht und Leistung Johann das vollbringt. In Zeiten, wo die Literatur selbst, insbesondere die Lyrik, zum Rande des Seins und Daseins verdrängt wird, resultierte aus Johanns Beharrlichkeit, Wissen und Übersetzungsgeschick dieses Buch, als Wegweiser für alle neuen und künftigen Übersetzer serbischer Lyrik ins Deutsche.

Radovan Vlahović

Senka Vlahović: „Ukorenjeni u Nebu"

Edicija
(VIZUELNI) TEKST

Foto-ilustracije: Senka Vlahović

112. str, 16x23 cm, broš, ilustr, 2017. godina
ISBN 978-86-6029-308-6
Cena: 600 din
Knjigu možete poručiti puzećem na mejl:

banatskikulturnicentar@gmail.com
 
Ova knjiga je primer postmodernističke hibridizacije i različitih artističkih po stupaka i primer stvaranja sopstvenog umetničkog rukopisa. U njoj je ostvarena inovacija spoja različitosti, spoja slike i govora, u jezik koji, kao osobena umetnička praksa, širi granice poznatog načina spajanja slike i reči, one prakse koja se ni uslovno u ovoj knjizi ne može nazvati tek pukim ilustrovanjem teksta. Dominacija slike nad tekstom podržava tezu o inoviranoj formi i ova knjiga živi na svoj intertekstualni način kao zanimljiva umetnička simbioza.
 
Izvod iz recenzije
Marija Tanackov


Na najlepši način dovedeno je u vezu ono što pojedinac kao Božji izdanak stvara sa večnim Božjim stvaranjem i time se krug zatvara, od ideje lepote do kreacije i vizuelizaci je ideje, onako kako je to demonstrirano u knjizi „Ukorenje ni u Nebu” Senke Vlahović, čime se upotpunjuje njen stvaralački portret i pokazuju njene nove izražajne mogućnosti na radost poklonika multimedijalnog koncepta umetnosti. Ovo je takođe i svojevrsna oda lepoti i počast svima od kojih je primala lepotu na koju svojim delom odgovara. 

Izvod iz recenzije
Mr Milica Jeftimijević Lilić

 

Uži izbor za Nagradu 8. Evropskog Fejsbuk pesničkog festivala

Prvostepeni žiri 8. Evropskog Fejsbuk pesničkog Festivala, koji čine pobednici prethodnih šest Festivala, doneо је odluku o odabiru pesama za uži izbor za Nagradu Festivala od oko 500 pesama pristiglih iz 21 zemlje sveta. Drugostepeni žiri na čelu sa Simonom Grabovcem doneće odluku o dobitniku Nagrade koja je objavljivanje samostalne zbirke pesama, dok će pesme koje uđu u uži izbor biti objavljene u posebnoj zajedničkoj štampanoj knjizi pod nazivom Višeglasje. Pesme svih prijavljenih učesnika biće objavljene u zajedničkom elektronskom zborniku radova.



Članovi drugostepenog žirija: Simon Grabovac (predsednik), dr Zoran Đerić, Franja Petrinović, Goran Ibrajter i Radovan Vlahović.

EVROPSKI FEJSBUK PESNIČKI FESTIVAL će se po osmi put održati 11. i12. marta 2017. godine na Novosadskom sajmu, u okviru 23. međunarodnog Salona knjiga, u organizaciji Banatskog kulturnog centra i Novosadskog sajma.

Članovi prvostepenog žirija: Branka Korać (Amster­dam, Holandija), Jelena Ći­rić (Prag, Češka), Mitko Go­gov (Skoplje, Ma­kedonija), Bogdanka Rakić (Bul, Ne­ma­čka), Igor Var­ga, Gru­­pa Poeziranje (Herceg Novi, Crna Gora), Elena Askarova (Habarovsk, Rusija), Boris Lazić (Nica, Francuska), Igor Trpčeski (Makedonija), Todora Škoro (Beograd), Aleksandra Luthander (Švedska).

Više o programu Festivala možete videti ovde:


Pojedinačne odluke članova Prvostepenog žirija:

Aleksandra Luthander
Zeng, Branka Pančevo, Srbija (Pesma: Da vratim reč)
Reljin, Tatjana Zrenjanin, Srbija, (Pesma: Lična stvar)
Luthander, Eleonora Štokholm, Švedska (Pesma: Dve madone)
Uherek Stevanović, Dijana Subotica, Srbija (Pesma: Katarza)
Stanišić, Vildana Žepče, Bosna i Hercegovina (Pesma: Ponekad pomislim)

Boris Lazić
Radulović, Sanja, Doboj, BiH (Pesma: Stakla)
Vuković, Jelena, Kotor, Crna Gora (Pesma: Kotor)
Ribić, Tomislav, Varaždin, Hrvatska (Pesma: Sirena)
Dimić, Radomir (Pesma: Ja Ka)
Perdić, Toni, Beograd, Srbija (Pesma: Vrtlar u romingu)

Elena Askarova
Qunbar, Mariana, Jebel Mukaber, Izrael (Pesma: Šaka mraka)
Vidmar, Karmen, Nova Gorica, Slovenija (Pesma: Nakupovalni center)
Semčenko, Marina, Habarovsk, Rusija (Pesma: Mart)
Bošnjak, Brankica, Bizovac, Hrvatska (Pesma: Pas lutalica)
Horman, Dylan, Beograd, Srbija (Pesma: U lopovskoj jazbini  gde se množe oni što
Kradu glavne junake tužnih pesama)

Igor Varga
Dimitrijević, Jasna, Beograd, Srbija, (Pesma: Šta je sestra htela da kaže)
Ristić-Stojanović, Sanda, Beograd, Srbija (Pesma: Rekonstrukcija)
Cvetković, Bogdan, Jagodina, Srbija (Pesma: Bela smrt)
Mutić, Anamarija, Požega, Hrvatska (Pesma: Jahopaku)
Kisić, Predrag, Bijeljina, BiH (Pesma: Jastuk za Rajnu Deršović)

Todora Škoro
Dimitrijević, Jasna, Beograd, Srbija (Pesma: Šta je sestra htela da kaže)
Komprej, Milojka B. Šoštanj, Slovenija (Pesma: Tujci I)
Bošnjak, Brankica Bizovac, Hrvatska (Pesma: Pas lutalica)
Krstić, Slaviša, Smederevska Palanka, Srbija (Pesma: Sonet)
Perdić, Toni Beograd, Srbija (Pesma: Vrtlar u romingu)

Igor Trpčeski
Bunteska, Ana, Skoplje, Makedonija (Pesma: Да му се насмееш на животот)
Matič, Emilija, Beograd, Srbija (Pesma: Potraga)
Čorak, Milan, Vukovar, Hrvatska (Pesma: Molitva stvoritelju)
Mančić, Žaklina, Žitkovac, Srbija (Pesma: Snežne slike)
Mihovilović, Lara, Ljubljana, Slovenija (Pesma: Si(e)nergija)

Branka Korać
Batin, Borislav, Novi Beograd, Srbija (Pesma: Istok Dunavom)
Maleševeć, Jasmina, Beograd, Srbija (Pesma: Prelivena kišom)
Dimić, Radomir (Pesma: Ja Ka)
Pölhe, David, Zagreb, Hrvatska (Pesma: 7)
Perdić, Toni Beograd, Srbija (Pesma: Vrtlar u romingu)

Mitko Gogov
Kes, Strahinja, Kosjerić, Srbija (Pesma: Jaja na razne načine)
Mihovilović, Lara, Ljubljana, Slovenija (Pesma: Si(e)nergija)
Vasilev-Misana, Mladen, Sofija, Bugarska (Pesma: Последният самурай)
Papeš Bogosavljev, Ivana, Subotica, Srbija (Pesma: Tražim se)
Dimanova, Katerina, Radoviš, Makedonija (Pesma: Домот  во нашите очи)

Bogdanka Rakić
Milojković, Vladimir, Subotica, Srbija (Pesma: harmonija (dvadeset prvog juna))
Ćirković T., Veljko, Čoka, Srbija (Pesma: Aruena)
Kraljić, Zlatko, Velenje, Slovenija (Pesma: zavij tilnik/zavrni vrat)
Horvat, Aleksandra, Beograd, Srbija (Pesma: Znam)
Novakov, Goran, Novi Kneževac, Srbija (Pesma: Ostrvo)

Jelena Ćirić
Kušec Mudrić, Sonja, Zagreb, Hrvatska (Pesma: Pjesma o predratnoj ljubavi)
Zorić, Nenad, Sankt Peterburg, Rusija (Pesma: Evolucija)
Mladenović, Rosa, Čačak, Srbija (Pesma: Nadničar )
Horman, Dylan, Beograd, Srbija (Pesma: U lopovskoj jazbini gde se množe oni što kradu glavne junake tužnih pesama)
Dimitrijević, Jasna, Beograd, Srbija (Pesma: Šta je sestra htela da kaže)  


Zbirna odluka

1. Batin, Borislav, Novi Beograd, Srbija
2. Bošnjak, Brankica, Bizovac, Hrvatska, 2 glasa
3. Bunteska, Ana, Skoplje, Makedonija
4. Cvetković, Bogdan, Jagodina, Srbija
5. Čorak, Milan, Vukovar, Hrvatska
6. Ćirković T., Veljko, Čoka, Srbija
7. Dimanova, Katerina, Radoviš, Makedonija
8. Dimić, Radomir (Pesma: Ja Ka), 2 glasa
9. Dimitrijević, Jasna, Beograd, Srbija, 3 glasa
10. Horman, Dylan, Beograd, Srbija, 2 glasa
11. Horvat, Aleksandra, Beograd, Srbija
12. Kes, Strahinja, Kosjerić, Srbija
13. Kisić, Predrag, Bijeljina, BiH
14. Komprej B., Milojka, Šoštanj, Slovenija
15. Kraljić, Zlatko, Velenje, Slovenija
16. Kušec Mudrić, Sonja, Zagreb, Hrvatska
17. Luthander, Eleonora Štokholm, Švedska
18. Maleševeć, Jasmina, Beograd, Srbija
19. Mančić, Žaklina, Žitkovac, Srbija
20. Matič, Emilija, Beograd, Srbija
21. Mihovilović, Lara, Ljubljana, Slovenija, 2 glasa
22. Milojković, Vladimir, Subotica, Srbija
23. Mladenović, Rosa, Čačak, Srbija
24. Mutić, Anamarija, Požega, Hrvatska
25. Novakov, Goran, Novi Kneževac, Srbija
26. Papeš Bogosavljev, Ivana, Subotica, Srbija
27. Perdić, Toni, Beograd, Srbija, 3 glasa
28. Pölhe, David, Zagreb, Hrvatska
29. Qunbar, Mariana, Jebel Mukaber, Izrael
30. Radulović, Sanja, Doboj, BiH
31. Reljin, Tatjana Zrenjanin, Srbija
32. Ribić, Tomislav, Varaždin, Hrvatska
33. Ristić-Stojanović, Sanda, Beograd, Srbija
34. Semčenko, Marina, Habarovsk, Rusija
35. Slaviša Krstić, Smederevska Palanka, Srbija
36. Stanišić, Vildana Žepče, Bosna i Hercegovina
37. Uherek Stevanović, Dijana Subotica, Srbija
38. Vasilev-Misana, Mladen, Sofija, Bugarska
39. Vidmar, Karmen, Nova Gorica, Slovenija
40. Vuković, Jelena, Kotor, Crna Gora
41. Zeng, Branka Pančevo, Srbija
42. Zorić, Nenad, Sankt Peterburg, Rusija 
 

Snežana Vukadinović: „Feniks - ptica večnosti: Laktantije - Klaudije Klaudijan"

136 str, 20 cm, broš. povez, 2017. godina
ISBN 978-86-6029-304-8

Cena: 600 din
Knjigu možete poručiti puzećem na mejl:
banatskikulturnicentar@gmail.com


Monografija Feniks – ptica večnosti: Laktantije – Klaudije Klaudijan, dr Snežane Vukadinović predstavlja jedno novo čitanje Laktantijeve i Klaudijanove pesme posvećene ovoj mitološkoj ptici. Osim preglednog i sažetog materijala koji se odnosi na samu mitološku građu, ova monografija nudi i iscrpan pregled različitih tumačenja o poreklu, sadržini i književnoj, filozofskoj i istorijskoj pozadini ovog mita. (doc. dr Ana Elaković Nenadović)

Izvod iz recenzije
doc. dr Ana Elaković Nenadović


Naučno potkovana, široko i svestrano obrazovana, pesničke duše, poetski i nadahnuto, dr Snežana Vukadinović studiozno i multikulturalno razmatra, analizira, duboko promišlja i kritički promatra, različite interpretacije mita o feniksu, tj. panegirik o feniksu. (vanr. prof. dr Snežana Božanić)

Izvod iz recenzije
vanr. prof. dr Snežana Božanić


Pred nama je prvi srpski prevod i prepev (ali i prvi prevod na jedan slovenski jezik) ovog teško prevodljivog književnog žanra. (...) Ova naučno-književna studija inspiriše i podstiče. Dajući mnoge stručne odgovore i jasno izlažući istoriju istraživanja fenomena mitskog kazivanja, mitološkog i naučnog tumačenja o „neviđenoj nam žar ptici“, ova studija izaziva kod čitaoca pregršt asocijacija i novih pitanja. (vanr. prof. dr Ifigenija Radulović) 

Izvod iz recenzije
vanr. prof. dr Ifigenija Radulović

„VIŠEGLASJE: Zbornik odabranih pesama 7. Evropskog Fejsbuk pesničkog festivala”

111 str., broš. povez, 14x21cm, 2017. god.
Cena: 500 din
Knjigu možete poručiti pouzećem na mejl:
banatskikulturnicentar@gmail.com

Autori:
Andrejić Mišković, Vesna, Slavonski Brod, Hrvatska
Bakrač, Momčilo, Vrbas, Srbija
Bogdanović, Stojan, Niš, Srbija
Bunteska, Ana, Skoplje, Makadonija
Čović, Marina, Split, Hrvatska
Došlić, Milorad, Kać, Srbija
Đorđiev, Đorđi, Negotin, Srbija
Fijat, Ljiljana, Novi Sad, Srbija
Gligorić, Mina, Beograd, Srbija
Herceg, Monika, Petrinja, Hrvatska
Ignjić, Dragan, Stari trg pri Ložu, Slovenija
Jurić, Denis, Vitez, Bosna i Hercegovina
Komprej, Milojka B., Šoštanj, Slovenija
Krstevski, Davor, Kumanovo, Makedonija
Kunbar, Mariana, Jerusalim, Izrael
Luthander, Aleksandra, Haselbi, Švedska
Luthander, Eleonora, Štokholm, Švedska
Marković, Dragan, Kostajnik, Srbija
Martinis, Pavao, Vis, Hrvatska
Matić, Goran, Zemun, Srbija
Miceva, Suzana, Strumica, Makedonija
Mijatović, Emilija, Zadar, Hrvatska
Milovanović, Predrag, Krupanj, Srbija
Mitić, Stefan, Leskovac, Srbija
Mrkojević, Slobodan, Filadelfija, USA
Mujezinović, Amra, Šerići, BiH
Nenadić, Vida, London, Velika Britanija
Novković Perge, Jovanka, Sremska Mitrovica, Srbija
Oličkov, Dragica, Kikinda, Srbija
Oštrić, Suzana, Zagreb, Hrvatska
Pandur, Zijad, Živinice, BiH
Pejak, Mirjana, Sisak, Hrvatska
Pejić, Danijela, Petrovaradin, Srbija
Rems, Igor, Keln, Nemačka
Sekereš, Janoš, Subotica, Srbija
Stanojević, Stefan, Pančevo, Srbija
Stefanović, Budimir S., Rača Kragujevačka, Srbija
Stojadinović, Ljiljana, Pančevo, Srbija
Stojanović, Ljubodrag, Gnjilane, Srbija
Škoro, Todora, Beograd, Srbija
Šljuka, Selma, Podgorica, Crna Gora
Štefanicki Antonić, Mirjana, Novi Sad, Srbija
Tomić, Tatjana, Gradačac, BiH
Topalović Vasiljević, Emilija, Pula, Hrvatska
Trpčeski, Igor, Prilep, Makedonija
Uherek Stevanović, Dijana, Subotica, Srbija
Veselinovska, Natali, Kočani, Makedonija
Vukadinović, Snežana, Novi Sad, Srbija


Knjiga VIŠEGLASJE: Zbornik odabranih pesama 7. Evropskog Fejsbuk pesničkog festivala sadrži pesme 48 autora koje su na konkursu 7. Evropskog fejsbuk pesni­čkog Festivala 2016. godine ušle u uži izbor, po odluci žirija, za glavni nagradu Festivala – objavljivanje knjige – u konkurenciji od oko 500 pesnika iz 19 zemalja sveta. 


O nagradi Festivala odlučivala su dva žirija. Prvo­stepeni žiri bio je sačinjen od pobednika prethodnih Fe­stivala u sastavu: Branka Korać (Amsterdam, Holandi­ja), Ines Peruško Rihtar (Zagreb, Hrvatska), Vesna Konc Marjanović (Beograd, Srbija), Jelena Ćirić (Prag, Češka), Maja Korolija (Novi Sad, Srbija), Mitko Gogov (Skoplje, Ma kedonija), Bogdanka Rakić (Bul, Nemačka), Igor Var­ga, Grupa Poeziranje (Herceg Novi, Crna Gora), Dejan Popović, Grupa Poeziranje (Podgorica, Crna Gora), Elena Askarova (Habarovsk, Rusija), Mensur Ćatić (Visoko, BIH), Boris Lazić (Nica, Francuska), koji su odabirali pesme koje će ući u uži izbor, samim tim i u ovaj zbornik.

Drugostepeni žiri doneo je konačnu odluku o gla­vnoj nagradi vrednujući pesme 48 autora koje je odabrao prvostepeni žiri. Drugostepeni žiri činili su književnici iz Srbije: Simon Grabovac, predsednik (Novi Sad), dr Zoran Đerić, potpredsednik (Novi Sad), Franja Pe­trinović (Novi Sad), Goran Ibrajter (Novi Sad) i Radovan Vlahović (Novo Miloševo).

7. Evropski Fejsbuk pesnički festival održan je 15–17. aprila 2016. godine u hali Master Novosadskog sajma, u okviru 22. međunarodnog Salona knjiga, u organizaciji Banatskog kulturnog centra i Novosadskog sajma.

Ovaj Festival okuplja pesnike, koji svoje stvaralaštvo predstavljaju na Fejsbuku, sa ciljem da virtuelnu pesničku komunikaciju pretvori u stvarnu njihovim okupljanjem na Novosadskom sajmu. Evropski Fejsbuk pesnički festival pokazuje da je poezija univerzalna tvorevina ljudskog duha koja ne priznaje granice i barijere između pesnika, nacija, država i jezika.

Redakcija BKC-a

Dr Aleksandra Luthander: „Bergmanovska sreća"

Edicija: Studije

187. str., 20 cm, broš. povez, 2017 godina
ISBN 978-86-6029-313-0

Cena: 600 din
Knjigu možete poručiti puzećem na mejl:
banatskikulturnicentar@gmail.com


Da se nekim slučajem pirbližio stotoj godini života, Ingmar Bergman bi sve plaćao novčanicom od 200 kruna, sa svojim likom na njoj.

Bergman je postao svetski ume­tnički imperativ, ali i sigurna valuta u džepu svakog Šveđanina kao i nebrojenih, radoznalih putnika namernika. Bergman je i omiljeni začin koga da­na­šnji reditelji neštedimice stavljaju u svoje filmove.

Bergman je umro, ma živeo Bergman!

Dr Aleksandra Luthander

Da nije reč o banalnom shvatanju pojma „sreće“ (...) razo­tkriva nam knjiga u svojoj celosti: da ta sreća nije samo osećanje nego i celokupni lični, stvaralački svet jednog filmskog genija, i sudbina koje je to Delo doživelo. Preko mnoštva izjava, što Bergmana lično, što njegovih filmskih kritičara koji su ga za života pratili, dr Aleksandra Luthander piše nam o Bergmanu kao baštini­ku, ali i pokretaču stvaralačkih i kulturoloških tokova Evrope XX pa i XXI veka. Polazeći od opšteg ka pojedinačnom, dr Aleksan­dra Luthander nam postavlja, takoreći, teorijski okvir analize Bergma­novog opusa: od figure porodice (prevashodno žene) u njegovim fil­movima preko umetnikovog ambivalentnog i promenljivog od­nosa prema religiji i Bogu do smeštanja tog umetničkog sveta „iz­među dva treptaja oka“, Luthander nam prikazuje kompleksnost koliko i autobiografičnost Bergmana kao stvaraoca. 

Viktor Škorić