Promocija knjige „Mokrinski rodoslovi II“ Radovana Šoklovačkog u Mokrinu
Predstavljanje izdavaštva BKC-a u Zrenjaninu
Predstavljanje knjige „Avangardna poezija Rastka Petrovića“ Andree Beate Bicok u Čoki
U Zrenjaninu veče posvećeno izdavačkoj delatnosti Banatskog kulturnog centra
Predstavljanje izdavačke delatnosti Banatskog kulturnog centra i promocija knjige „Sve je u glavi“ Radovana Vlahovića, koja je ponela Nagradu „Karolj Sirmai“ za 2021. godinu, održaće se u Čitaonici Mesne zajednice „Veljko Vlahović“ u Zrenjaninu 15. aprila 2022. u 19h.
O izdvaštvu BKC-a govoriće: Radovan Vlahović, osnivač i direktor, i Senka Vlahović, umetnički direktor. O nagrađenoj knjizi „Sve je u glavi“ govoriće autor Radovan Vlahović i književni kritičar Zoran Slavić. Odlomke iz knjige govoriće Senka Vlahović. U muzičkom delu programu učestvuju: Nikola Brakus, vokalni solista i Ivica Petrov, violina.
Organizatori programa: Udruženje „Bagljaškult” i Mesna zajednica „Veljko Vlahović” Zrenjanin.
IZDAVAŠTVO BANATSKOG
KULTURNOG CENTRA – BKC KNJIGE www.bkcknjige.rs
BKC KNJIGE ima preko 500 objavljenih naslova u oblasti književnosti,
umetnosti i nauke, autore iz preko 20 zemalja sveta, prevode na 12 stranih
jezika i brojne nagrade za svoja izdanja, delujući sa lokalnog nivoa na
globalni na temeljima tradicije i koncepta istorijskog multikulturalnog Banata.
BKC KNJIGE ima sledeće edicije: BANAT, ISTORIJA, POEZIJA, PROZA, ROMAN, PREVODI, PRVA KNJIGA, BAŠTINA, OGLEDI, PALEJA, STUDIJE, SOCIOLOGIJA….
Izdavačka produkcija BKC-a broji oko 50 novih naslova godišnje.
Banatski kulturni centar svake godine izlaže i promoviše svoja izdanja
na sajmovima knjiga u Beogradu i Novom Sadu, dok Ministarstvo kulture Republike
Srbije redovno izlaže izdanja BKC-a na stranim jezicima na nacionalnom štandu
Srbije na sajmovima u inostranstvu (Frankfurt, Lajpcig…)
Izdanja BKC-a se mogu pronaći u knjižarskim lancima Delfi/Laguna, u
knjižari u sedištu Banatskog kulturnog centra u Novom Miloševu, i poručiti
online.
Izdavaštvo Banatskog kulturnog centra pokrenuo je, 2008. godine, osnivač i vlasnik ove privatne institucije, književnik Radovan Vlahović.
O KNJIZI „SVE JE U GLAVI“
Kad se majka razbolela i kad smo saznali da ima rak, nekako u isto vreme su u Poljskoj krenule demonstracije radnika u Gdanjsku i čitava država je još uvek bila u žalosti zbog smrti Josipa Broza Tita. Ja sam studirao književnost u Novom Sadu i stanovao sam u sobici dva sa tri, metar i trideset vlage, u Ulici Dostojevskog. Do trenutka dok majku nisu uputili u Kamenicu u bolnicu, nisam ni znao koliko smo bliski i koliko sam je, u stvari, voleo.
(odlomak iz priče Sve je u glavi)
Nesumnjivo je da se radi o zrelom i rasnom pripovedaču, koji najčešće evokativno i retrospektivno pripoveda o svom detinjstvu i mladosti, o svojoj porodici i đačkom vremenu provedenom u rodnom Banatu. (…)
Ove priče za decu i mlade sa istim zadovoljstvom
mogu čitati i odrasli čitaoci, budući da je granica među ovim literarnim
žanrovima prilično relativna i fleksibilna. Negujući sopstveni stil i
otkrivajući jedan sasvim novi svet, pisac istovremeno povezuje porodičnu povest
sa istorijom rodnog mesta tako da možemo govoriti o individualnom i kolektivnom
iskustvu, čija je paradigma vezana isključivo za svet detinjstva i prvu
mladost. Širok je repertoar tema i motiva – od prve ljubavi, „ranih jada“,
školovanja, pa do prvog osećanja detinjeg srama i socijalne razlike među decom
i ljudima. I pored svega toga, pisac je pokazao izvanredan smisao za humor i
komiku, što predstavlja još jednu značajnu dragocenost u sadržaju i strukturi
ovih priča za decu i mlade. Bez obzira na povremene tonove nostalgije i
melanholije, u pričama, ipak, provejava vedrina duha, optimizam i
čovekoljublje, kao etičke i estetičke konstante koje su naglašene i dominantne.
Prof. dr Milutin Đuričković
Porodica je toplo gnezdo, nasuprot surovom svetu, poručuje Vlahović. Njegovo pripovedanje se odlikuje naivnošću i maštom, ali i nekom blagom setom, koja nije uvek karakteristična za ovaj žanr, što pripovesti čini originalnim. Ova zbirka priča, veoma spretno ulančanih u niz koji povezuju glavni junaci, ravnica kao mesto i okvir za radnju i vreme koje može da bude univerzalno, neodređeno, čini da može da se posmatra i kao roman. Tada bi priče bile poglavlja koja u čitaocima bude duboke emocije, izazivaju osećanja, uzbuđenja i napetost.
Kikinda, Novi Bečej i okolina, to su prostori našeg dečaka, naseljeni dobrim ljudima, likovima oslonjenim na čvrste moralne osnove i dirljivim sećanjima na doživljaje od pre više od pola veka. Aristeotelov pojam mimezis – oponašanje stvarnosti u zbirci Radovana Vlahovića, vodi čitaoce u apoteozu detinjstva, u pravcu izvora zrelosti. Vlahović nije samo ove priče pisao, on ih je proživeo, one su u njemu izazvale jake emocije da bi im se u zrelom dobu ponovo vratio kao uplivu u specifikum vremena i ljudi i lučama dragocenog iskustva.
Prof. dr Slađana Milenković
Senka Vlahović dobitnica Godišnje nagrade ULUPUDS-a
Senka Vlahović dobitnica je Godišnje nagrade ULUPUDS-a (Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije) za stvaralaštvo u 2020. godini dodeljene na skupštini ovog udruženja 27. marta u Beogradu.
Nagrada je dodeljena na osnovu preloga Odbora slikarsko-grafičke sekcije udruženja Umetničkom savetu, u čijem obrazloženju stoji: „Senka Vlahović je tokom 2020. održala samostalnu izložbu ilustracija iz knjige „Banatska Venera i junak Dimitrij“ u dva izlagačka prostora, galerija „Forma“ (UPIDIV) – Novi Sad i „Singidunum“ (ULUPUDS) – Beograd. Istovremeno je i autor i dizajner te knjige. Autor je projekta i stručnog teksta u katalogu za izložbu „Savremeni srpski ilustratori knjiga za decu“– galerija „Dušan Rol“, Bibiana, Slovačka i „Srećna galerija“, SKC, Beograd, na kojoj je učestvovalo 25 reprezentativnih srpskih ilustratora.“
Odbori sekcija za Godišnju nagradu predlažu Umetničkom savetu po tri umetnika. Na skupštini su dodeljene Godišnje nagrade za različite sekcije (arhitektura, slikarstvo i grafika, dizajn, fotografija, istorija umetnosti, tekstil, scenografija i kostimografija i dr) za period 2018–2022. Dodeljene su i Velike nagrade ULUPUDS-a kao i Nagrade za životno delo. Neki od dobitnika su Marica Kicušić, Dragana Kuprešanin, Jugoslav Vlahović, Zoja Bojić, David Vartabedijan, Daliborka Đurić, Anamarija Vartabedijan, Tomislav Peternek, Vukica Mikača, Milan Živković, Đorđe Aralica i drugi...
Senka Vlahović (1985, Novi Sad) je vizuelna umetnica, ilustratorka i dizajnerka knjiga, i autorka stručnih knjiga i tekstova o ilustraciji. Na Grafičkom odseku Visoke tehničke škole u Novom Sadu diplomirala je primenjenu fotografiju, gde je i specijalizirala ilustraciju knjige. Master rad na temu Video-ilustracija knjige odbranila je na Akademiji umetnosti u Beogradu. Autorka je sedam knjiga: četiri stručne knjige u oblasti ilustracije i tri umetničke knjige u kojima je objedinila autorski tekst, ilustraciju i dizajn. Osnovala je Festival ilustracije knjige BookILL Fest, bila je učesnica više međunarodnih žirija, simpozijuma i izložbi, dizajnirala je preko 500 objavljenih knjiga u izdanju Banatskog kulturnog centra, gde i radi. Imala je oko 30 samostalnih izložbi slika, fotografija i ilustracija. Dobitnica je više nagrada u oblasti ilustracije i dizajna knjige, i teorije ilustracije. Članica je ULUPUDS-a i Matice srpske.
Uručene Nagrade i Plakete „Sima Cucić” i otvorena izložba škole „Bogdan Šuput“
Srđan V. Tešin (Mokrin, 1971), književnik i priređivač sedam tematskih antologija, panorama i izbora kratkih priča, autor je dvanaest knjiga. Dobitnik je stipendije iz Fonda Borislav Pekić, Medalje kulture za multikulturalnost i interkulturalnost Zavoda za kulturu Vojvodine, nagrade Društva književnika Vojvodine za knjigu godine, Nagrade grada Niša za knjigu godine za decu i mlade. Proza mu je prevođena na desetak evropskih jezika. Zastupljen je u domaćim i inostranim antologijama i izborima iz srpske savremene književnosti. Član je srpskog PEN centra. Živi u Kikindi.
O knjizi Luka kaže
Otac i dečak, u 77 duhovitih epizoda, praćenih upečatljivim ilustracijama Lidije Taranović, razgovaraju o sebi i svom svetu, o odrastanju i saznanju, o nevidljivosti i o nedostajanju, o tajnama i otkrićima, o tome zašto se nekada razumeju, a nekada svađaju.
Zašto
ljubav ume da boli i kako Lukine reči znaju da budu lekovite?
Zašto
šale mogu da budu ozbiljne, a ozbiljne stvari tako smešne?
Zašto
su dečaci ponekad nezadovoljni, a roditelji gotovo uvek razmaženi?
„Razgovor Luke i tate je kao brz, bistar planinski
potok. Njih dvojica se slažu i ne slažu u stavovima, razmenjuju znanje i
iskustvo, igraju se, nadmudruju, ljute, uče jedan od drugog... Jednom rečju,
vole se. Ovo je knjiga o porodici koja je bazirana na toleranciji, poštovanju i
ljubavi. Divna knjiga o divnim ljudima.“
Jasminka Petrović
„Umetnik ponekad mora da trči za dečjom maštom. Tako je i u živoj, duhovitoj, kratkoj ali ozbiljnim životnim zamkama dupke punoj knjizi Srđana V. Tešina Luka kaže."
Mića Vujičić
Nedeljko Terzić, rođen 12. maja 1949. godine, živi u Sremskoj Mitrovici, autor je knjiga poezije, proze i dramskih tekstova. Poezijom i prozom zastupljen je u više od 80 antologija i značajnijih izbora književnog stvaralaštva kod nas i inostranstvu i dobitnik je preko 50 nagrada i priznanja za književno stvaralaštvo u Srbiji i inostranstvu. Član je Društva književnika Vojvodine i Udruženja književnika Srbije.
Prvu pesmu za decu objavile su mu „Sremske novine“ 15. marta 1967. a već od 1969, objavljuje poeziju za decu u dečjem dodatku lista Politika. Prvu knjigu za decu „Dajem cara za sladoled“ objavio je 1979. godine. Objavio je do sada 42 knjige za decu i mlade u Srbiji, Rusiji, Bugarskoj, Grčkoj, Francuskoj, Sloveniji, Nemačkoj, Rumuniji, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj, Turskoj, Slovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj, kao i Republici Srpskoj. Za ova književna dela dobio je i brojne naše i inostrane nagrade.
O dobitniku
U savremenoj književnosti za decu i mlade ime književnika Nedeljka Terzića je već dugo poznato. Sve ono što je napisao za decu, odgovara prirodi detinjstva, kako temama koje obrađuje, tako i sadržinom i jasnim jezičkim izrazom, Nedeljko Terzić zna da su deca, i uopšte mladi, zahvalni čitaoci i zato im se obraća s puno poštovanja i uvažavanja.
Prof. dr Slavoljub Obradović
Miroslav Gašpar (1989) studije žurnalistike završio је 2012. godine, a master studije komunikologije
2013. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. U slovačkoj
redakciji Radija Novi Sad počeo je da radi 2011. godine kao saradnik, a od
2013. godine kao novinar. Sarađuje sa časopisom za decu na slovačkom jeziku
„Zornjička”, u kojem je počeo da objavljuje priče za decu. Godine 2018.
Slovački izdavački centar iz Bačkog Petrovca objavio je njegovu zbirku
pripovedaka za decu na slovačkom jeziku „Mesečina iznad našeg dvorišta”.
Iz recenzije
Knjiga „Mesečina iznad našeg
dvorišta” autora Miroslava Gašpara sadrži deset pripovedaka za decu i deluje
iznenađujuće kompaktno, tematski i stilistički homogeno.
Priče su stvarne, pune
života, dosledno ispričane realističkim stilom, autor razume decu i njihov
pogled na svet, priča ih razumljivim jezikom i jednostavnim stilom, što je,
svakako, pozitivna strana ove proze.
prof. dr
Zoroslav Spevak
Iz kataloga izložbe
Bogatstvo i atraktivnost ove izložbe ogleda se u delovanju svih smerova: likovni tehničar, tehničar dizajna enterijera, tehničar dizajna tekstila, tehničar dizajna ambalaže i tehničar dizajna grafike. Zastupljenost različitih slikarskih tehnika i grafike prikazuju motive pejzaža i figure u enterijeru, koje svojim malim formatima naglašavaju intimni doživljaj sveta u kome danas živimo. Savremeni izraz podrazumeva uptrebu novih materijala u oblasti industrijskog dizajna i projektovanje prostora koji za cilj ima prilagođavanje potrebama mladog čoveka. Zatim oblikovanje odevnih predmeta koji su tkani i čuvaju tradiciju od zaborava ali i dizajniranje kostimi koji prate novine u tehnologiji izrade materijala. Kod učenika takođe postoji ideja da pojedinim proizvodima osmisle novu, savremeniju ambalažu koja bi privukla širu javnost i opravdala kvalitet samog proizvoda. Takođe svaki brend prati grafički identitet koji u skladu sa proizvodom ima svoj vizuelni prikaz, stilizovan, kaligrafski, geometrijski, jednom rečju jasan, upečatljiv i estetski skladan.
Milena Kostić i Branislava Vranić













.jpg)




