Učesnici: Mirko Sebić, urednik izdavačke delatnosti Kulturnog centra Vojovodine „Miloš Crnjanski“, Radovan Vlahović, direktor Banatskog kulturnog centra, Milana Poučki, Viktor Škorić i Nenad Stanojević, pisci predgovora za dela o Bogdanu Čipliću i interpretatori njegovog stvaralaštva, a koordinator programa je Slobodanka Važić Murray. Prisutne je pozdravio Milan Bjelogrlić, direktor Gradske narodne biblioteke „Žarko Zrenjanin“.
Promocije izabranih dela Bogdana Čiplića u Zrenjaninu i Novom Sadu
KONKURS za Književnu nagradu „Stevan Sremac“ 2022
BAL U ELEMIRU – SREMČEVI DANI
raspisuju
KONKURS
za Književnu nagradu „Stevan Sremac“
za dela humorističko-satiričnog žanra
(proza, poezija, aforizmi)
Obim
svakog ostvarenja kojim se konkuriše za nagradu ne sme prevazići više od 12
strana teksta (slova veličine 10pt) kod proze, dok se poetska ostvarenja,
sem pojedinačnog naslova, mogu slati i u ciklusu do deset pesama. Broj
aforizama je ograničen na obim od deset strana.
Radovi
moraju biti neobjavljeni, potpisani imenom i prezimenom autora sa naznačenim
podacioma o adresi i broju telefona autora. Pravo učešća imaju svi autori iz
zemlje i inostranstva, a ponovo mogu učestvovati i autori nagrađeni na ranijim
konkursima.
Rok
prijema radova za konkurs je 10. jun 2022. godine. Radove slati isključivo
u štampanoj formi na adresu: Mesna zajednica Elemir, ul. Žarka Zrenjanina br.
49, 23208 Elemir, sa naznakom „Za književni konkurs BAL U ELEMIRU 2022“.
Dodeljuje se ukupno tri nagrade: prva u iznosu od 50.000,00 dinara, druga u iznosu od 30.000,00 dinara i treća u iznosu od 20.000,00 dinara. Odluku o nagradama donosi žiri u sastavu: Uglješa Šajtinac, Srđan Tešin i Jelena Blanuša, a uručenje nagrada obaviće se 24. juna 2022. godine u okviru programa manifestacije „Bal u Elemiru – Sremčevi dani“ u Elemiru.
Promocija knjige „Mokrinski rodoslovi II“ Radovana Šoklovačkog u Mokrinu
Predstavljanje izdavaštva BKC-a u Zrenjaninu
Predstavljanje knjige „Avangardna poezija Rastka Petrovića“ Andree Beate Bicok u Čoki
U Zrenjaninu veče posvećeno izdavačkoj delatnosti Banatskog kulturnog centra
Predstavljanje izdavačke delatnosti Banatskog kulturnog centra i promocija knjige „Sve je u glavi“ Radovana Vlahovića, koja je ponela Nagradu „Karolj Sirmai“ za 2021. godinu, održaće se u Čitaonici Mesne zajednice „Veljko Vlahović“ u Zrenjaninu 15. aprila 2022. u 19h.
O izdvaštvu BKC-a govoriće: Radovan Vlahović, osnivač i direktor, i Senka Vlahović, umetnički direktor. O nagrađenoj knjizi „Sve je u glavi“ govoriće autor Radovan Vlahović i književni kritičar Zoran Slavić. Odlomke iz knjige govoriće Senka Vlahović. U muzičkom delu programu učestvuju: Nikola Brakus, vokalni solista i Ivica Petrov, violina.
Organizatori programa: Udruženje „Bagljaškult” i Mesna zajednica „Veljko Vlahović” Zrenjanin.
IZDAVAŠTVO BANATSKOG
KULTURNOG CENTRA – BKC KNJIGE www.bkcknjige.rs
BKC KNJIGE ima preko 500 objavljenih naslova u oblasti književnosti,
umetnosti i nauke, autore iz preko 20 zemalja sveta, prevode na 12 stranih
jezika i brojne nagrade za svoja izdanja, delujući sa lokalnog nivoa na
globalni na temeljima tradicije i koncepta istorijskog multikulturalnog Banata.
BKC KNJIGE ima sledeće edicije: BANAT, ISTORIJA, POEZIJA, PROZA, ROMAN, PREVODI, PRVA KNJIGA, BAŠTINA, OGLEDI, PALEJA, STUDIJE, SOCIOLOGIJA….
Izdavačka produkcija BKC-a broji oko 50 novih naslova godišnje.
Banatski kulturni centar svake godine izlaže i promoviše svoja izdanja
na sajmovima knjiga u Beogradu i Novom Sadu, dok Ministarstvo kulture Republike
Srbije redovno izlaže izdanja BKC-a na stranim jezicima na nacionalnom štandu
Srbije na sajmovima u inostranstvu (Frankfurt, Lajpcig…)
Izdanja BKC-a se mogu pronaći u knjižarskim lancima Delfi/Laguna, u
knjižari u sedištu Banatskog kulturnog centra u Novom Miloševu, i poručiti
online.
Izdavaštvo Banatskog kulturnog centra pokrenuo je, 2008. godine, osnivač i vlasnik ove privatne institucije, književnik Radovan Vlahović.
O KNJIZI „SVE JE U GLAVI“
Kad se majka razbolela i kad smo saznali da ima rak, nekako u isto vreme su u Poljskoj krenule demonstracije radnika u Gdanjsku i čitava država je još uvek bila u žalosti zbog smrti Josipa Broza Tita. Ja sam studirao književnost u Novom Sadu i stanovao sam u sobici dva sa tri, metar i trideset vlage, u Ulici Dostojevskog. Do trenutka dok majku nisu uputili u Kamenicu u bolnicu, nisam ni znao koliko smo bliski i koliko sam je, u stvari, voleo.
(odlomak iz priče Sve je u glavi)
Nesumnjivo je da se radi o zrelom i rasnom pripovedaču, koji najčešće evokativno i retrospektivno pripoveda o svom detinjstvu i mladosti, o svojoj porodici i đačkom vremenu provedenom u rodnom Banatu. (…)
Ove priče za decu i mlade sa istim zadovoljstvom
mogu čitati i odrasli čitaoci, budući da je granica među ovim literarnim
žanrovima prilično relativna i fleksibilna. Negujući sopstveni stil i
otkrivajući jedan sasvim novi svet, pisac istovremeno povezuje porodičnu povest
sa istorijom rodnog mesta tako da možemo govoriti o individualnom i kolektivnom
iskustvu, čija je paradigma vezana isključivo za svet detinjstva i prvu
mladost. Širok je repertoar tema i motiva – od prve ljubavi, „ranih jada“,
školovanja, pa do prvog osećanja detinjeg srama i socijalne razlike među decom
i ljudima. I pored svega toga, pisac je pokazao izvanredan smisao za humor i
komiku, što predstavlja još jednu značajnu dragocenost u sadržaju i strukturi
ovih priča za decu i mlade. Bez obzira na povremene tonove nostalgije i
melanholije, u pričama, ipak, provejava vedrina duha, optimizam i
čovekoljublje, kao etičke i estetičke konstante koje su naglašene i dominantne.
Prof. dr Milutin Đuričković
Porodica je toplo gnezdo, nasuprot surovom svetu, poručuje Vlahović. Njegovo pripovedanje se odlikuje naivnošću i maštom, ali i nekom blagom setom, koja nije uvek karakteristična za ovaj žanr, što pripovesti čini originalnim. Ova zbirka priča, veoma spretno ulančanih u niz koji povezuju glavni junaci, ravnica kao mesto i okvir za radnju i vreme koje može da bude univerzalno, neodređeno, čini da može da se posmatra i kao roman. Tada bi priče bile poglavlja koja u čitaocima bude duboke emocije, izazivaju osećanja, uzbuđenja i napetost.
Kikinda, Novi Bečej i okolina, to su prostori našeg dečaka, naseljeni dobrim ljudima, likovima oslonjenim na čvrste moralne osnove i dirljivim sećanjima na doživljaje od pre više od pola veka. Aristeotelov pojam mimezis – oponašanje stvarnosti u zbirci Radovana Vlahovića, vodi čitaoce u apoteozu detinjstva, u pravcu izvora zrelosti. Vlahović nije samo ove priče pisao, on ih je proživeo, one su u njemu izazvale jake emocije da bi im se u zrelom dobu ponovo vratio kao uplivu u specifikum vremena i ljudi i lučama dragocenog iskustva.
Prof. dr Slađana Milenković



















.jpg)

