JNA 35, 23273 Novo Miloševo, Srbija, 00381(0)69/783-155, 00381(0)63/644-369, banatskikulturnicentar@gmail.com

Stanislava Bakić Jokanić: „Sasvim lične priče“ (2. izdanje)


Edicija PROZA
244 str, broš. povez, 21 cm, 2024. god.
ISBN 978-86-6029-646-9

Cena: 1000 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE ili telefona:
069/783-155

Knjiga „Sasvim lične priče“ sadrži dvadest dve priče u sedam tematski različitih celina. Od priča o precima i zavičaju, onih o mom gradu Novom Sadu, preko tekstova inspirisanih savremnim književnim stvaraocima koje osećam bliskim i podsticajnim za vlastito stvaralaštvo, do tekstova o slikama i slikarima i sasvim ličnih priča poteklih iz životnog iskustva i nekih životnih uvida. Iako tematski i žanrovski različiti, svi tekstovi su inspirisani ličnim interesovanjima i obojeni ličnim tonom i emocijma.

Ova knjiga je, sadržinom i izgledom, poput porodičnog spomenara. Objavljena sa nadom da, bar u fragmentima, nadrasta lično i lokalno i nudi drugačiji i osobeni pogled i izraz te da takva može privući pažnju čitalaca.

Stanislava Bakić Jokanić

Goran Blagojević: „Ljubav je navada” (2. izdanje)


Edicija ZAVIČAJ
80 str, broš. povez, 20 cm, 2024. god, drugo izdanje
ISBN 978-86-6029-658-2
Suizdavač: DOM KULTURE SRBOBRAN

Cena: 600 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE ili telefona:
069/783-155

Ova zbirka, pored svih motivskih struktura ko­je sadrži, može se okarakterisati kao najbliža oda pe­snika sopstvenom pesničkom opusu. Pesnik ovim spi­sima zatvara jedan krug koji je započeo u svojim pr­vim zbirkama, u svojim prvim objavljenim stihovima, i pokušava da podigne uzdarja predhodnim idejnim strukturama. Poezija ove zbirke postaje potvrda pe­sničkim preokupacijama koje potiču direktno sa iz­vora, direktno iz života, ili onoga što pesnik smatra da je život. Sve je podvojeno, pa se tako podvaja i re­zonovanje stvarnosti – maštarenja i oniričko potiču iz melanholije i bola, dok ovo opipljivo potiče iz is­ku­stvenog, doživljenog.

Rajko Blagojević

Goran Blagojević je vitez i riter koji ide iz naro­da i narodnim jezikom peva o ljubavi. Njegove pesme su pevljive i mogu se veoma lako i muzički obraditi. Njegova inspiracija su žene iz njegovog okruženja, one koje svakodnevno sreće ili ih je sretao kroz život, a njegova poetska komunikacija sa njima nekada proizilazi iz stvarno izgovorenih reči a nekada je sa­mo deo unutrašnjih monologa poetskog junaka u ovoj knjizi.

Radovan Vlahović, književnik

Aglaja Metodijeva: „Srce bez lubenice“

 

Edicija POEZIJA
112 str, broš. povez, 21 cm, 2024. god.
ISBN 978-86-6029-659-9

Cena: 700 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE ili telefona:
069/783-155


Kao što su raznovrsni načini estetskog poimanja stvarnosti, tako su isto različiti umetnički postupci pesnikinje Aglaje Metodijeve u njenoj najnovijoj zbirci pesama Srce bez lubenice. U ovoj stihozbirci, umetnički postupak je uvek u korišćenju simbola, u biranim rečima i metaforama kojima je izražena pesnikinjina emocija. Piše prirodno, spontano, stihovi su joj razigrani, raspevani, netipični, nekako obasjani iznutra iz sopstvene punoće. U njenim pesmama zvone ritmovi prirode, melodije grada, spajajući u stihovima moderno i arhaično.

Zamišljao me je kako jedem lubenicu.
Kamo sreće da je on lubenica!
Bilo bi mnogo jednostavnije,
jer bi mi odmah dao svoje srce.

Jednom sam lubenicu prinela usnama
i osetila nešto nalik toploti tela
i srce je počelo da joj kuca.
Toliko sam se uplašila da je oživela,
da joj je srce palo na pod.

Radmila Stanković, iz recenzije

Zahvalnica Matice srpske Banatskom kulturnom centru za 2024. godinu

Zahvalnicu Matice srpske Banatskom kulturnom centru za 2024. godinu predsednik Matice srpske prof. dr Dragan Stanić uručio je Senki Vlahović, umetničkoj direktorki Banatskog kulturnog centra, na tradicionalnom svečanom prijemu održanom u čast dobrotvora Matice sprske 25. decembra u Novom Sadu.

 
Zahvalnica se dodeljuje za saradnju, pomoć i podršku Matici srpskoj u 2024. godini - u godini kad je obeležen jubilej 25 godina trajanja manifestacije posvećene Teodoru Pavloviću. Dani Teodora Pavlovića, od samog osnivanja na ideju književnika Radovana Vlahovića, organizuju se u saradnji sa Maticom srpskom u čast velikog reformatora Matice, njenog prvog sekretara, urednika Letopisa, osnivača Glalerije Matice srpske...



Dan dobrotvora obeležava se na rođendan velike dobrotvorke i dobročiniteljke Matice srpske Marije Trandafil. 

Foto: Branko Lučić


RTV

Radovan Vlahović: „Prvi nastup“

 

Edicija PROZA
216 str, broš. povez, 21 cm, 2024. god.
ISBN 978-86-6029-660-5

Cena: 1200 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE ili telefona:
069/783-155

A ja sam zadovoljno, tada prvi put sa porodicom, seo za veliki astal (do tada sam jeo za astalčićem pored peći) i dobio sam, kao i svi, porculanski tanjir (a ne mali, plehani, dečji), i viljušku i kašiku. Dakle, sa četiri godine i deset meseci seo sam za astal sa odraslima i shvatio: kad dobro deklamuješ − svi te poštuju i slušaju.

Radovan Vlahović
(iz priče Prvi nastup)

Beležeći sećanja na svoje detinjstvo, Radovan Vlahović nije samo hroničar jednog prohujalog vremena, nego je i literata, stvaralac koji na estetski način tim sećanjima daje umetničku vrednost. Tako će period polovine dvadestog veka u Banatu, kolektivna memorija kroz individualni doživljaj jednog pisca na ovaj način ući u knjige trajnog sećanja.

Čudan i čudnovat svet se krije u knjigama Radovana Vlahovića, u pričama iz prošlosti, iz detinjstva. Svojim izborom likova, sižea i mesta odvijanja radnje otkriva mnogo o sebi, ali i o drugima, jer su njegove priče uzrasle do univerzalnih. Otkriva mnogo toga o svojoj duhovnoj zrelosti i svojim životnim načelima koja su načela mnogih od nas. Priče su slika i prilika događaja iz nacionalne kulture i nedavne prošlosti. Njegovi likovi nose u sebi pečat nasleđa različitih epoha, vidljivo je nasleđe duhovnosti iz perioda pre Drugog svetskog rata u potonjem vremenu komunističkog ateizma i borba ta dva sveta, sveta tog prvorođenog nasleđa iz vremena kada je sve i počelo, iz vremena dominacije duhovnog i sveta poratnog doba.

dr Slađana Milenković



Vlahovićeve „kratke pantalone“ simbolizuju njegovo detinjstvo i ovo su zapisi i beleške, kratke priče o doživljajima koji kroz „jedinstvo jezičko-umetničke reprodukcije stvarnosti i pomoću estetskih slika i likova, složeno i višeslojno, nudi u prvom redu mladim čitaocima, konkretno svedočanstvo o vremenu i ljudima ali i skriveni smisao“.

Svega je u sećanju kroz ove priče: rađanja, gradnje, lepote života, rada i umora, tradicije, muke i umiranja, iseljavanja... Svugde je prisutan obred, kao duhovni znak jedne visoke kulture koja se stapa sa dušom našom znatiželjnom, na momente i nemarnom. Ali i pisca gane trenutak kada „za kompjuterom, kroz pisanje otkriva ono što je kao dečak prepoznao kao lepotu i kao uzvišenu svečanost trenutka“, to su njegove beleške ovde pretočene u čitljive i pamtljive priče.

Milijan Despotović

Vlahovićeve beleške izazivaju iluzije zbilje i estetsko dejstvo, podstiču osećanja kakva, na primer, stvara buket cveća. Vlahovićeve kratke priče snagom misli i toplinom osećanja, koje zrači u punoj umetničkoj verodostojnosti, primamljivošću i šarmom, pružaju uživanje, prenose izvesnu čar i radost. Otvorena lepota, osećaj lepote u apsolutnom značenju te reči, koju određuju odnosi sadržine i forme, fikcije i realnosti, pisaca i čitalaca, malih i velikih, računa na recipijentov doživljaj i njegovu asocijativnost, imaginativnost i kreativnost.

dr Tihomir Petrović

Literarni naum Radovana Vlahovića bio je da se u danima sredovečnosti vrati u zavičajni vilajet, Banat, i o njemu zapiše sve što je ostalo u njemu kao nekadašnjem dečaku, pa mladiću i čoveku, koji se seća, i to sećanje konzervira u literarno ruho. Zapisi o selu i danima iz banatskih prostora, miris zemlje i kiše, mir doline pod suncem koje „prži do usijanja“, osmehe u naivnim tumačenjima života, male dečije grehove, svet patrijarhalnih rođaka (majka, otac, deda, baba, drugovi, brojni starosedeoci okoliša, romantično-idiličnog doživljaja, svega materijalnog i duševnog) – Vlahović je zapisao kao odani privrženik zavičajnoj auri. On se seća i ne zaboravlja čak ni sitnice koje „ne čine osnovu života“, a jesu deo svega što je baš taj i takav život, u predelu mirnog Banata i njegovog mentaliteta. Od prve reči u knjizi Prvi nastup, Vlahović je ne samo hroničar već i analitičar, biograf, koji reprodukuje stvarnost na način kako to čine samo senzibilni pisci „odani svojoj duši i duhovnosti“.

dr Voja Marjanović

Uručene Nagrade „Teodor Pavlović” Draganu Staniću i obeležen veliki jubilej

Nagrade „Teodor Pavlović” za životno delo i za najbolju knjigu uručene su dvostrukom laureatu prof. dr Draganu Staniću (Ivanu Negrišorcu), književniku i predsedniku Matice, 14. decembra 2024. godine u Banatskom kulturnom centru. 


Nagrade su dodeljene u okviru manifestacije 25. jubilarni Dani Teodora Pavlovića, u godini velikih jubileja – 220 godina od rođenja Teodora Pavlovića, 170 godina od smrti Teodora Pavlovića i 25 godina trajanja ove manifestacije.


U okviru svečanog programa manifestacije Dani Teodora Pavlovića učestovali su: prof. dr Dragan Stanić (Ivan Negrišorac), književnik i predsednik Matice srpske, Saša Maksimović, predsenik Opštine Novi Bečej, Selimir Radulović, upravnik Biblioteke Matice srpske, Nenad Šaponja, direktor Kulturnog centra Vojvodine „Miloš Crnjanski”, Radovan Vlahović, direktor Banatskog kulturnog centra i osnivač manifestacije, književnici Franja Petrinović, Đorđe Pisarev, Perica Milutin... Učesnici su u okviru pesničkog venca govorili stihove „Teodoru u čast”. Voditelj programa bio je Branislav Ugrinov, a program je muzički obojila solistkinja Milica Dosković, članica hora Opere Srpskog narodnog pozorišta.

Prof. dr Draganu Staniću (Ivanu Negrišoracu) pripale su Nagrada „Teodor Pavlović” za životno delo i Nagrada „Teodor Pavlović” najbolju knjigu – i to za „Izabrana dela Ivana Negrišorca” u sedam knjiga: „Jezik i duša”, „Veznici i preci”, „Lučonoše i lutalice”, „Dom i svet”, „Zanosi i sukobi”, „Anđeli umiru”, „Misao i zaveti” (Arhiv Vojvodine, Prometej, Novi Sad 2023).

Nagrade se sastoje od povelja, poklon knjiga u izdanju BKC-a: kapitalnog izdanja monografije 110 godina Narodnog muzeja Zrenjanina, „Izabranih zenitističkih dela” (1. kolo u 8 tomova), „Izabranih dela Bogdana Čiplića” (1. kolo u 6 tomova), kao i poklon ilustracije Senke Vlahović iz knjige „Banatska Venera i junak Dimitrij”.


Dvostruki laureat govorio je stihove posvećene Teodoru Pavlovića iz pesme „Dva plača o odlivu krvi” iz ciklusa „Matični mleč”, istakao izuzetan značaj Pavlovićeve ličnosti za srpsku kulturu i Maticu, ali i svu nesreću tragičnog završetka njegovog života koji je u potpunosti bio predan kulturi i srpskom narodu.

Dvostruki dobitnici nagrada u istoriji manifestacije, pored Dragana Stanića, bili su još i akademik Vladeta Jerotić, akademik Vasilije Krestić, Jovan Zivlak i Selimir Radulović. Pored navedenih, nosioci nagrada „Teodor Pavlović” od 2000. godine do sada su: Letopis Matice srpske, Književne novine, SKC Sveti Sava Subotica, akademik Čedomir Popov, Đorđe Kadijević, dr Petar Krestić, dr Bojan Jovanović, dr Zoran Đerić, dr Sava Damjanov, dr Milan Micić, Sava Stepanov, Vladimir Pištalo, Johan Lavundi, Slobodan Kojić, Radovan Vlahović, Ljubomir Kojić, Dragan Rauški, Nenad Šaponja, Radivoj Šajtinac, Ranko Žeravica, Simon Grabovac, Milorad Grujić, Franja Petrinović i drugi.


Kulturnu manifestaciju Dani Teodora Pavlovića tradicionalno organizuje Banatski kulturni centar iz Novog Miloševa u saradnji sa Maticom srpskom iz Novog Sada, pod pokroviteljstvom Opštine Novi Bečej. Ovogodišnja manifestacija, povodom jubileja, nastaviće se kroz gostujuće programe manifestacije u Kikindi, Novom Bečeju, Novom Sadu i Beogradu.

Teodor Pavlović (1804–1854) je rođen i umro u Karlovu, današnjem Novom Miloševu. Bio je obnovitelj i reformator Matice srpske, njen prvi sekretar, urednik „Letopisa” Matice srpske, osnivač Galerije Matice srpske i osnivač prve muzejske zbirke u Srba. Bio je novinar i rodonačelnik žurnalistike u Srba, advokat, književnik i prevodilac. Teodor Pavlović bio je jedna od najistaknutijih, a nepravedno zaboravljenih, ličnosti srpskog naroda u prvoj polovini 19. veka, čije je pregalaštvo dalo trajni doprinos srpskoj kulturi.

 

 

  




 

RTV

TV NOVI BEČEJ

TV KIKINDA


POLITIKA

NOVOSTI

GRADSKI ONLINE

KIKINDSKI PORTAL

WEB INFO

MAGAZIN DANI