JNA 35, 23273 Novo Miloševo, Srbija, 00381(0)69/783-155, 00381(0)63/644-369, banatskikulturnicentar@gmail.com

Aleksandar Mitrevski: „Muzički život Velike Kikinde kroz napise u lokalnoj štampi (1928–1941)“

Edicija: PRVA KNJIGA / STUDIJE
204 str, broš. povez, 13 x 20 cm, 2021. god.
ISBN 978-86-6029-542-4

Cena: 500 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE:

Ova knjiga objavljena je na osnovu konkursa za objavljivanje pr­vih knjiga mladih autora koji su raspisali Banatski kulturni centar Novo Miloševo i Grad Kikinda za 2021. godinu. 

Publikacija Muzički život Velike Kikinde kroz napise u lokalnoj štampi (1928–1941) predstavlja rezultat interesovanja prema arhivskom radu u domenu primenjene muzikologije i spoznavanju toka razvoja muzičke kulture u lokalnoj sredini. Kroz prizmu prisutnosti, kvaliteta i potencijalnog uticaja na razvoj muzičkog života Velike Kikinde, izvršena je procena značaja i pozicije muzičkih napisa i kritike u nekoliko lokalnih listova. Pisana reč o muzici doprinosi boljem razumevanju funkcionisanja programskih odrednica brojnih kulturnih društava, pružajući svojevrsnu sliku o značaju i mestu muzike tokom određenog razdoblja. Ovaj poduhvat se može smatrati krajnje opravdanim, s obzirom na skromniji broj sačuvane dokumentacije, podataka i publikacija o kulturnom razvitku grada između dva svetska rata.  

U listovima Narodni glasnik, Nedeljni glasnik, Jugosloven i Kikindska nedelja obuhvaćen je period objavljivanja muzičkih napisa tokom razdoblja od 13 godina, tačnije od 1928. do 1941. godine, što je predstavljeno kroz kvalitativno-deskriptivnu analizu sadržaja odabranih tekstova o muzici, izvođaštvu i događajima. 

Autor, iz Predgovora


Muzički život Velike Kikinde kroz napise u lokalnoj štampi (1928–1941) predstavlja zgodan priručnik za one koje interesuju manje istraživani aspekti istorije srpskog muzičkog života. Uprkos rasprostranjenim verovanjima u pasivnost malih sredina, ovim radom autor nas podseća da su i one plodonosne i iz te pozicije sagledava razvoj i aktivnosti muzičke scene i muzičke kritike u velikokikindskoj oblasti (danas grad Kikinda) u prvoj polovini dvadesetog veka. 

 Tisa Jukić, iz recenzije

Grupisanje istorijskih podataka o napisima muzičkih dešavanja na jedno mesto može se smatrati pionirskim doprinosom ovoj sredini, a piščeva spretnost u selekciji značajnih informacija i konciznom oblikovanju produkta ovog arhivskog istraživanja, uz brojne vizuelne priloge dokumenata i novinskih isečaka, čini ovaj rad pogodnim i uzbudljivim štivom za sve vrste čitalaca.

 Anita Sommer, iz recenzije

100 novih naslova i 5 promocija na Sajmu knjiga u Novom Sadu

Na proteklom Sajmu knjiga u Novom Sadu u periodu od 3. do 10. marta 2022. godine Banatski kulturni centar izložio je na svom štandu oko 100 novih naslova objavljenih od poslednjeg održanog sajma 2020. godine i organizovao pet promocija novih izdanja.

PROMOCIJE BANATSKOG KULTURNOG CENTRA

 

Izabrana dela Bogdana Čiplića (saizdavač: KCV „Miloš Crnjanski”) i Edicija Banatˮ predstavljeni su 3. marta na centralnoj bini „Laza Kostić“ u hali Master Novosadskog sajma. 

O delima Bogdana Čiplića govorili su: izdavači Radovan Vlahović i Nenad Šaponja, urednica Bojana Popović i saradnici Viktor Škorić, Milana Poučki, Nenad Stanojević i Gordana Svilengaćin.

Izabrana dela Bogdana Čiplića sadrže knjige:
STRAVIČNA ZVONA, priredio Viktor Škorić
ĐURA JAKŠIĆ, priredio Nenad Šaponja
NA VELIKO I NA MALO, priredila Milana Poučki
PESME, priredila Gordana Svilengaćin
IZABRANE DRAME, izbor i predgovor Bojana Popović
TRAGOM „MEZIMČETA SRBSKOG”, priredila Bojana Popović

Uredništvo čine: dr Bojana Popović, prof. dr Milivoj Nenin i Radovan Vlahović.

O novi knjigama iz Edicije "Banat" govorila je autorka i priređivač Bojana Popović: "Izabrane pesme" Raše Popova i "Todor Manojlović i pozorište".

 

Banatska epopeja Radovana Vlahovića - predstavljanje tri romana Radovana Vlahovića: „Bapa”, „1934.” i „Mučenici” održano je 5. marta na bina „Laza Kostić“ Novosadskog sajma. 

Govorili su: autor, urednik Simon Grabovac i književni kritičari Viktor Škorić, Milana Poučki, Vladimir Petrović, Jelena Đorđević.  


Zajednička promocija autora novih izdanja Banatskog kulturnog centra održana je 6. marta na bina „Laza Kostić“ Novosadskog sajma.

Govorili su: autori BKC-a i urednik Radovan Vlahović, moderator Milana Poučki.

Autori i knjige:
Milena Živkov: „Pokušaj života”
Nataša Bundalo Mikić: „Godovi bliskostiˮ
Jasmina Malešević: „Isusove sandale”
Katarina Đorđievska: „Rečnik stradanja”

Predstavljanje knjige dr Mladena Đuričića "Fragmenti o Lazi Kostiću" održano je 6. marta na štandu Pokrajinskog sekretarijata za kulturu javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama.

O knjizi su govorili autor Mladen Đuričić, urednik i izdavač Radovan Vlahović i recenzent Marko Tošović.

Zajednička promocija autora novih izdanja održana je 9. marta na bini „Laza Kostić“ u hali Master Novosadskog sajma.

Govorili su: autori BKC-a i urednik Radovan Vlahović, moderator Nataša Bundalo Mikić.

autori i knjige:
Snežana Aleksić Stanojlović: „Koraci”
Nada Kljajić: „Hajde da se igramo!: Kreaktivna knjiga baš za tebe” i „Zbog čoveka u ljudima”
Sanja Obradović: „Isusovka”
Jelena Milić: „Moj vetar banatski”
Mirko Čavić: „Dragomir mi kazo”
Tijana Rapaić: „Zvono otvara vrata”
Špejtim Sojeva Sole: „Kroz vreme”
Janko Šerfeze: „Kako napraviti svoj grad”
Živka Torbica: „Banaćanka”
Dragica Oličkov: „Kao bosiljakˮ
Milan Mađarev: „Nove priče”
Tatjana Većkalov: „Voleti očima”

Na štandu

Ilija Bakić, autor romana "Dvostav" u izdanju BKC-a, sa Radovanom Vlahovićem i Milanom Poučki na štandu. Roman je objavljen na osnovu konkursa za Nagradu "Bogdan Čiplić" za najbolji prozni rukopis.

Zoran Đerić, dobitnik glavne sajamske nagrade "Laza Kostić", jedan od naših najmlađih autora Jovan Zafirović, koji je nedavno dobio Vibovu nagradu, i domaćin, osnivač i direktor Banatskog kulturnog centra Radovan Vlahović.

Nakon promocije Izabranih dela Bogdana Čiplića: Viktor Škorić, Bojana Popović, Nenad Šaponja, Milana Poučki, Gordana Svilengaćin i Radovan Vlahović

Roman "1934." (nastavak romana "Bapa", knjiga druga) Radovana Vlahovića preveden je na slovački jezik. Prevodilac je Miroslav Gašpar a izdavač Vladimir Valenćik, Slovački izdavački centar iz Bačkog Petrovca. Isti izdavač je prethodno objavio i prvi u nizu ovih romana "Bapa" na slovački jezik.

Nakon zajedničke promocije autora novih izdanja: Nataša Bundalo Mikić, Milana Poučki, Andrea Beata Bicok, Jelena Milošev, Jasmina Malešević, Mladen Đuričić, Milena Živkov, najmlađi Marko Mikić i Radovan Vlahović.

Nakon promocije Banatske epopeje Radovana Vlahovića: Vladimir Petrović, Jelena Đorđević, Radovan Vlahović, Milana Poučki, Simon Grabovac, Jovana Vlahović i Viktor Škorić.

Nakon zajedničke promocije autora novih izdanja: Tatjana Većkalov, Radovan Vlahović, Snežana Aleksić Stanojlović, Sanja Obradović, Nada Kljajić, Špejtim Sojeva Sole, Jelena Milić, Nataša Bundalo Mikić i Milana Poučki.

Više fotografija sa sajma možete videti na stranici FB BKC knjige 

RTV na Sajmu uživo
Gost: Radovan Vlahović, 6:15 min

Banatski kulturni centar izlaže na Sajmu knjiga u Novom Sadu

Banatski kulturni centar biće jedan od izlagača na predstojećem na Sajmu knjiga u Novom Sadu u periodu od 3. do 10. marta 2022. godine gde će izložiti oko 100 novih naslova objavljenih u periodu pandemije i neodržavanja sajma knjiga 2020/2021, od čega je 60 novih naslova objavljeno u 2021. godini.

BKC će svoja izdanja izložiti na sopstevnom štandu u Hali „Master“ Novosadskog sajma i prirediti četiri promocije novih naslova 3, 5, 6. i 9. marta 2022. na centralnoj bini Hale „Master“.  



Plan Hale Master


Iz najnovije produkcije izdvajamo 

Kapitalni projekat, prvo kolo izabranih dela Bogdana Čiplića u šest tomova, realizovan je u saizdavaštvu sa Kulturnim centrom Vojvodine „Miloš Crnjanski“. Dela Bogdana Čiplića Stravična zvona, Đura Jakšić, Na veliko i na malo, Pesme, Izabrane drame, Tragom „mezimčeta srbskog” priredili su: Bojana Popović, Viktor Škorić, Milana Poučki, Nenad Stanojević, Gordana Svilengaćin, a uredništvo čine Bojana Popović, Milivoj Nenin i Radovan Vlahović. 

U novoosnovanoj ediciji Istorija / Kolonistička naselja objavljene su četiri knjige dr Milana Micića koje se bave temom kolonizacije posle 1. svetskog rata: „Kolonistička naselja (1920–1941): Banat, Bačka, Srem: knj. 1”, „Kuća i hleb: Kolonistička porodica u Banatu, Bačkoj i Sremu (1920–1941)”, „Kolonija Vojvoda Bojović (1921-1941)”, „Aleksandrovački letopis : Knj. 1”. U ediciji Istori, prethodno su objavljene i knjige vezane za 1. svetski rat: „Srpski dobrovoljci iz Banata, Bačke i Baranje : (1914–1918)” i  „Bánát - 1918. november : a nagybecskereki Torontál című lap - események, meglátások, nézőpontok” zajedno sa Ferencom Nemetom.

U ediciji Banat koju uređuju Milivoj Nenin, Milorad Grujić i Radovan Vlahović objavljene su knjige – Raša Popov: „Izabrane pesme” (Izbor i predgovor: Bojana Popović), Marinko Arsić Ivkov: „Traktat o gastronomiji: S posebnim osvrtom na bačku, bećarsku i banatsku kujnu” i Bojana Popović: „Todor Manojlović i pozorište“. Urednik ove edicije Milivoj Nenin je i autor dvojezične srpsko-mađarske knjige „Sutra je holnap : moji mađarski pisci / Sutra, azaz holnap : Magyar íróim”.

U saradnji sa Arhivom Vojvodine BKC objavljuje knjigu Radovana Šokolovačkog pod nazivom Mokrinski rodoslovi 2.

Radovan Vlahović je u proteklom periodu objavio više knjiga: Sve je u glavi” (Nagrada „Karolj Sirmai“ za najbolju knjigu pripovedaka), roman „Mučenici: nastavak romana Bapa: knjiga trećaˮ, „Pun mesec i harmonika”, „Paterica”, „Dopisnice za Nikassa: putopisi”, „Bapaˮ (prevod na rumunski Ive Munćana), roman „Evo čoveka“ (drugo dopunmjeno izdanje). Objavljene su dve nove knjige Radovana Vlahovića vezane za Fejsbuk književnost „O Fejsbuk knjižavnosti” i „I zato Pesnička republika”, kao i knjiga Milane Poučki „Panonsku ti dušu pružam : kritička razmatranja kratke proze Radovana Vlahovićaˮ.

Dragoslavu Mihailoviću je u ime Gramate Pesničke republike kao nagrada objavljena knjiga „Crveno i plavo” .

Na osnovu konkursa koji raspisuju BKC i Grad Kikinda, 2021. godine objavljeno je pet prvih knjiga mladih autora do 35 godina starosti iz Kikinde, Srbije i dijaspore – Neda Ibrajter: „Sunce“, Vesna Špirić:Još uvek sanjam“, Tamara Ristić Kezz: „Svemirske oči“, Mladen Đuričić: „Fragmenti o Lazi Kostiću“, Aleksandar Mitrevski: „Muzički život Velike Kikinde“.

Iliji Bakiću je kao nagrada „Bogdan Čiplić“ za najbolji prozni rukopis, uz podršku Opštine Novi Bečej, objavljen roman „Dvostav“.

Objavljene su knjige eseja „Kopipejst ili život?” Đorđa Pisareva, „Melanholični otpor forme” Viktora Škorića i „Svetlo prepoznavanje: (prikazi, eseji)” Maje Belegišanin.

Autori iz stranih zemalja objavljeni u originalu, dvojezično ili u prevodu: Španija – Germain Droogenbroodt, Indija – Arvind Joshi, Nemačka – Gino Leineweber; Švajcarska – Katia Wunderlin; Slovenija – Franjo Frančič, Kanada – Danijel Piksijades i MIodrag Topić, Italija –Jolanda Roberta Positano.

Kada su u pitanju savremena poezija i proza objavljene su knjige Jasmine Malešević, Nataše Bundalo Mikić, Miodraga Topića, Vladana Simića, Milene Živkov, Jelena Milošev, Snežane Aleksić Stanojlović, Vlaste Mladenovića, Mirka Čavića, Jovana Zafirovića, Milana Mađareva i drugih.

Master rad Andree Beata Bicok preoblikovan je u knjigu „Avangardna poezija Rastka Petrovića”.

Na osnovu doktorske disertacije Anice Draganić u oblasti arhitekture objavljena je i njena monografija „Tri veka vojvođanskih pivara”.

Marija Tanackov u svojoj knjizi donosi nova istraživanja „Od knjige do kuće od kolača: Trgovci i zanatlije u (Velikoj) Kikindi”.

U oblasti knjige za decu, značajan je poduhvat učiteljice Nade Kljajić sa knjigom „Hajde da se igramo!: Kreaktivna knjiga baš za tebe”.

Senka Vlahović je knjige „Antologija budućih snova: knjiga umetnika” i „Banatska Venera i junak Dimitrij”  napisla, ilustrovala i dizajnirala, a obe knjige su praćene izložbama ilustracija.

Na štandu na sajmu, veliki broj naslova BKC-a možete kupiti sa popustom od 30 do 70%.

Više informacija o izdanjima možete naći na sajtu www.bkcknjige.rs



 

PROMOCIJE BANATSKOG KULTURNOG CENTRA

Centralna bina „Laza Kostić“, hala Master Novosadskog sajma

 

3. mart, četvrtak, 17.30-18h

Izabrana dela Bogdana Čiplića (saizdavač: KCV „Miloš Crnjanski”) i Edicija Banatˮ

Govore: izdavači Radovan Vlahović i Nenad Šaponja, urednica i autorka Bojana Popović i saradnici Viktor Škorić, Milana Poučki, Nenad Stanojević i Gordana Svilengaćin.

 

5. mart, subota, 16-17h

Banatska epopeja Radovana Vlahovića

Predstavljanje tri romana Radovana Vlahovića: „Bapa”, „1934.” i „Mučenici”

Govore: autor, urednik Simon Grabovac i književni kritičari Viktor Škorić, Milana Poučki, Nenad Stanojević, Jelena Đorđević.  

 

6. mart, nedelja 12-13h

Promocija novih izdanja Banatskog kulturnog centra

Govore: autori BKC-a i urednik Radovan Vlahović, moderator Milana Poučki.

(autori: Đorđe Pisarev, Viktor Škorić, Mladen Đuričić, Milena Živkov, Nataša Bundalo Mikić, Jasmina Malešević, Andrea Beata Bicok, Jelena Milošev, Katarina Đorđievska, Miroslav Gašpar, Aleksandar Mitrevski)


9. mart, sreda, 15-16h

Promocija novih izdanja Banatskog kulturnog centra

Govore: autori BKC-a i urednik Radovan Vlahović, moderator Nataša Bundalo Mikić.

(autori: Snežana Aleksić Stanojlović, Nada Kljajić, Sanja Obradović, Jelena Milić, Mirko Čavić, Tijana Rapaić, Katia Wunderlin, Špejtim Sojeva Sole, Janko Šerfeze, Živka Torbica, Jovan Veljin Mokrinski, Dragica Oličkov, Milan Mađarev, Tatjana Većkalov) 




Otvorena izložba ilustracija Senke Vlahović u Zrenjaninu

Izložba ilustracija Senke Vlahović iz knjige „Antologija budućih snova: knjiga umetnika”, koju je sama autorka napisala, ilustrovala i dizajnirala, otvorena je 24. februara 2022. godine u Izložbenom salonu Kulturnog centra Zrenjanina.


Izložbu je otvorila Olivera Skoko, istoričarka umetnosti i recenzentkinja knjige. 


Knjiga Antologija budućih snova” Senke Vlahović, objavljena u izdanju Banatskog kulturnog centra, i sama je, pored dvadesetak radova velikog formata, eksponat na izložbi. Izložba je otvorena do 8. marta 2022. 


Utisak je da su Senkine reči lagodne, a ilustracije lagane. Kao takve, prijanjaju za naša čula, stvarajući u nama sopstvene potrebe za ekspresijom. Kakvom god. No, i pored lakoće sa kojom stvara i prenosi zagledanost u svoju unutrašnju sazdanost, znamo da je najteže sebe razumeti. Otuda toliko introspekcija u radu Senke Vlahović; ljubav prema sebi, ali i oštrina i budnost prema svom biću. Nije pravdanje kada kaže „ako preživim samu sebe”, već odgovoran pristup i ozbiljan naum. Kao što je, uprkos toj nesumnjivo ženskoj poetici, Senka Vlahović nam predstavila jedan ozbiljan rad. Bilo da ga posmatramo kao knjigu, bilo kao izložbu, bilo da je u pitanju „red slika i(li) red pesama… ljubav je čista…”.

Olivera Skoko, istoričarka umetnosti
iz recenzije knjige




Senka Vlahović (1985, Novi Sad) je vizuelna umetnica, ilustratorka i dizajnerka knjiga, i autorka stručnih knjiga i tekstova o ilustraciji. Dobitnica je ULUPUDS-ove nagrade za najbolju knjigu u oblasti teorije vizuelne komunikacije na sajmu knjiga u Beogradu i Godišnje nagrade ULUPUDS-a za stvaralaštvo u 2017. godini. Imala je oko 30 samostalnih izložbi slika, fotografija i ilustracija. Članica je ULUPUDS-a i Matice srpske.

YT prilog KCZR

Otvaranje izložbe

List Zrenjanin, intervju

Radovan Vlahović: „I zato Pesnička republika : konceptualna izložba”

148 str, broš. povez, ilustr, 21 x 13 cm, 2021. god.
ISBN 978-86-6029-550-9

Cena: 700 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE:

Pesnička Republika predstavlja državu svih pesnika i ideja o njenom osnivanju 26. i 27. novembra 2016. godine je proistekla iz Evropskog Fejsbuk pesničkog festivala koji se održava već dugi niz godina na salonu knjiga u Novom Sadu. Osnovao ga je Banatski kulturni centar u saradnji sa Novosadskim sajmom. Idejni tvorac, književnik i direktor Banatskog kulturnog centra Radovan Vlahović je kulturni pregalac koji je književnost kao način življenja pretočio u stvarnost. Jedini na ovim prostorima, u Evropi i širom sveta uspeo je da poveže pesnike iz bilo kog kutka na zemljinoj kugli. «Umrežio» je pesnike tako što ih je otkrivao, pratio i pozvao da učestvuju u ovom jedinstvenom «projektu».

Ova autentična Konceptualna izložba prikazuje da su fotografija i tekst neodvojivi. Da između slike i teksta postoji neraskidiva veza koja pruža jedinstven doživljaj ekspresije stvaraoca i percepcije posmatrača. Fotografije su nastajale tokom održavanja Evropskog Fejbuk pesničkog festivala ali i na različitim lokacijama gde je Banatski kulturni centar negovao saradnje i prijateljstva krčeći put kulture i književnosti.

Pesnička republika ima svoj cilj i svrhu postojanja koju nam Radovan predočava u tekstu koji prati svaku fotografiju. Kroz minijature, konstatacije, Radovan koristi reči poput mača da jednim potezom ostavi jaku poruku o književnom svetu koju će čitalac dugo pamtiti. U poetskoj državi svi pesnici su jednaki i razumevanje postižu univerzalnim jezikom poezije. Govore glasom koji poznaje samo ljubav, istinu i lepotu življenja.

Nataša Bundalo Mikić

Radovan Vlahović: „O Fejsbuk književnosti”

 

Edicija: OGLEDI
132 str, broš. povez, 13 x 21 cm, 2021. god.
ISBN 978-86-6029-524-0

Cena: 600 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE:

U novoj knjizi Radovana Vlahovića O FEJSBUK KNJIŽEVNOSTI upoznajemo autorovo viđenje književne virtuelne stvarnosti sagledavajući sve aspekte književnosti i literature koja nam je na taj način otvorena i data „na dlanu“. Tastaturom i mišem plovimo carstvom društvenih mreža prvenstveno Fejsbukom, kroz koje nam naš autor, izvrsni književnik i pregalac u kulturi Radovan Vlahović predočava književnu reč na svojevrstan način i piše o svojim razmišljanjima dajući pogled na situaciju i stanje u savremenom književnom svetu.

Autor govori o nasušnoj čovekovoj potrebi da stvara, koristi jezik, piše poeziju i prozu. Postavlja pred nas i daje odgovore na pitanja o prednostima i manama takvog poimanja književnosti, brzine prenosa napisanog, lajkovanja i čitanja pratilaca na Fejsbuk profilima stvaralaca, o pisanju uopšte, o dnevnicima, stvarnosti i fikciji, citiranju i razmišljanju, poetici nesvesnog, selektorima, Fejsbuk pesnicima i o paraleli (paralelnom književnom univerzumu) između aktuelnih pisaca, priznatih i poznatih i piscima iz senke: kako menjaju i kako utiču na književnost. Takođe govori i o svom izdavačkom poduhvatu i umeću, o maloj porodičnoj „kulturnoj fabrici” i o ličnoj velikoj potrebi i strasti za čitanjem i pisanjem/stvaranjem.

Radovan Vlahović je idejni tvorac jednog od najvećih i najznačajnijih festivala u Srbiji i Evropi koji je negovao proteklu deceniju i više, pravu pesničku reč: Evropski Fejsbuk pesnički festival. 

Nataša Bundalo Mikić


Rodila sam se po drugi put, tamo na toj bini, pred ljudima koji su slušali moje stihove, na jednom festivalu koji će kasnije izrasti u moju drugu kuću ‒ u sve ono što sam želela i jedva čekala da se svake godine ponovi.

Fejsbuk festival spojio je nespojivo, ljudi su putovali satima da bi se konačno, sa valjanim razlogom i legitimnim izgovorom, sreli sa svojim virtuelnim prijateljima. Pretvarali smo stihove u opipljiva druženja, u energiju koja nas je nosila, u reči... Festival je oživeo, dobio svoj oblik i kao takav živeo u nama.

Često osporavani kao Fejsbuk pesnici, pod lupom školovanih kritičara koji često teže da stvaralaštvo stave u okvire, zanemarujući pri tom činjenicu da ono tako odumire, disali smo za priliku da otkrijemo sebe, svoj unutrašnji svet i podelimo ga među sobom uvažavajući svaku emociju. Poezija mora imati krila, nadrasti norme opšte poznatog i prihvatljivog, postojati kao entitet izvan ograničenog prostora.

Prerasli smo društvenu mrežu i okupirali savremenu književnost kao bujica, kao talas nekog novog digitalnog doba, kao generacija o kojoj će se tek pričati i pisati, kao nepresušna snaga!

Ivana Papeš Bogosavljev