JNA 35, 23273 Novo Miloševo, Srbija, 00381(0)69/783-155, 00381(0)63/644-369, banatskikulturnicentar@gmail.com

Marija Stanković: „Deo mene”

Edicija: POEZIJA
96 str, broš. povez, 13 x 21 cm, 2022. god.
ISBN 978-86-6029-561-5

Cena: 500 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE:

Pesnikinja Marija Stanković, koju možemo slobodno nazvati savremenim pesnikom, svojim napisanim stihovima je dokazala kako je zaista potrebno malo da čovek bude samo čovek. U stihovima se Marija brine o osobama koje voli i onima koje ne zna, a koji su prolaznici, jer želi da svi budu srećni i da se raduju malim stvarima. Brigu o drugima predstavlja kao „oluju”, zbog čega se izvinjava pisanom rečju: „Ako i vas prate moje oluje, ovim se putem izvinjavam.” Takođe, kroz stihove „Ima li tu uopšte mene ili ni mene tu više nema” pesnikinja, gledajući kroz prozor, izražava zabrinutost kada nema sveta, jer ona voli ljude i voli život. Marija u pesmi „Kako spasiti ljubav” stihom „Ljubav je spas” nalazi odgovor, a složićemo se da je tako jer jedina pojava koja povezuje, koja umiri dušu toplinom i sprečava stradanje jeste – ljubav među ljudima. Kada neko donosi hladnoću u život, pesnikinja mu se obraća stihom „Mom si proleću zauvek stranac”, jer želi da uvek bude vedra i nasmejana. Moj poseban utisak jesu, u „Zajedničkoj pesmi”, stihovi: „Ali reči ne valja rasipati!/ Podelimo ih ipak na dane/ U još neku pesmu nek stane/ Ovaj naš život/ I ne prestane.” Ovim je pesnikinja rekla mnogo, a ja kažem da treba živeti za svaki naredni dan i tople reči izgovarati u svakom narednom danu.

Špejtim Sojeva Sole

Radovan Vlahović: „Noćni razgovori sa sestrom”

 

Edicija: ROMAN
140 str, broš. povez, 12 x 19 cm, 2021. god.
ISBN 978-86-6029-545-5

Cena: 600 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE:

Radovan Vlahović
Noćni razgovori sa sestrom

Urednik
Simon Grabovac

Predgovor
Mladen Đuričić

Recenzenti
Božica Jelušić
Vladimir Petrović
Jelena Đorđević
Nina V. Stokić

***

Nagrada Društva književnika Vojvodine za knjigu godine

***

Prvi deo triptiha Vlahović je žanrovski de­finisao u podnaslovu, rekavši da je to „kratki viteški roman o lјubavi“. Takvom odrednicom on svesno izneverava naša očekivanja, budu­ći da nam se predstavlja sa kratkim proznim fragmentima čija forma više liči na zapise snova, nego na roman u klasičnom smislu te reči. To nam se čini i zbog toga što Radovan Vlahović ovaj put nema nameru da piše kla­si­čan roman, već se na originalan način poigra­va sa formom i stilom književnog teksta ne bi li nam ponudio prozu sasvim drugačiju od one na koju smo navikli. S tim u vezi, Vlahovi­ćev triptih se može posmatrati kao „avan­gard­ni prozni mozaik“, ali avangardni tek toliko da nas uputi na umetnost koja želi da bude ispred svoje epohe i koja je – u izvesnom smislu – eksperimentalna i heterodoksna.

Iz Predgovora, Mladen Đuričić


Rukopis o kome je riječ nazvan je Noćni raz­govori sa sestrom i premda će ga autor podna­sloviti kao „Mali viteški roman“, riječ je o moza­ičkim isječcima poetskog, lirskog karaktera, u čijem središtu stoji fenomen Ženstva. Pišemo velikim slovom, budući da je doista simbolika uzdignuta iznad pojedinačnog, konkretnog i efemernog, te zadire u arhetipsko područje i mi­stični sloj. Ženstvo se arhetipski očitova­lo pri­marno kao simbol Velike majke, a koje su pak bile božice plodnosti: Geja, Rea, Hera, De­me­tra, Isis, Ištar, Astarta i Kali. Majka je sveop­ća ži­vo­tna snaga i izvor života, zaštitnica, njego­va­teljica, braniteljica svoga roda. Uz bok njoj stoji Sestra, u lepezi sudioničkog, blizanačkog dvojstva, dok u duhovnoj sferi ona predstavlja animu, polaritet bića koji s animusom/duhom čini savršenu cjelinu. (...) Vi­te­ški naklon sestrinskoj strani naš pjesnik izvodi pomno, služeći se brojnim referenca­ma iz književne (poetske) baštine, te provodeći  do­sljedno princip dvojstva kao nebesku stva­ra­lačku volju: „Rod smo vekovima i pre mog ro­đenja. Bliski, srasli jedno za drugo, obeleženi promislom božijim kao ptice što letom vesele napaćene ljude.“

U tim isječcima pratimo cijelu lepezu lica i emanacija koja ženski duh zauzima. Ona mo­že biti djevojčica koja preskače lastiš otkriva­jući svjetove, pri čemu je pjesnik ohrabruje porukom: „Postoji bezbroj vasiona. Svaki čo­vek je vasiona. Ako plačeš u ovoj, u drugoj si na­s­mejana. Jesen je lepa, kažeš, uvek je negde lepa“. Također, može biti ljubavnica u raskoši svo­je otkrivene tjelesnosti: „Neka to bude tvoja prva jutarnja šetnja kroz oblake nabrekle i jedre. (...) Da zavijoriš kosom i haljinom kao zastavom, da zaljuljuškaš bokovima, zemlja da se zatre­­se“. Svakako može biti muza i inspiracija pje­sni­ci­ma tamnoga uma i bolne duše, poput Trakla, koji je taj lik ozakonio u svojim somnambu­lnim priviđenjima u sjeni skore smrti, te mu je­dnom vremenskom protegom i solidarnom ge­stom naš pjesnik vraća dug, već u naslovnoj pjesmi, sje­tno govoreći: „Oplakuješ sudbinu Georga Tra­kla. Osipaš se od ljubavi prema ljudima. (...) Ve­sele pesme nisu tropari za genije i samou­bice. Oni su razbibriga  za braću i sestre.“

Što reći u zaključku? Odličan rukopis, ose­bujna poetika. (...)

Iz recenzije, Božica Jelušić


Taj put otkrivanja novog pogleda na svet, željnog istinske lepote, nekada sitnice koja će pro­meniti sve, u biti je ove knjige. Govoreći o sve­tu koji nas okružuje, Radovan Vlahović u stvari tka priču o nama samima, našim dubinama kojih nekada nismo ni svesni. Baš kao što to čine i Andrić i Crnjanski pre tačno jednog veka. I baš kao što to čini Radovan Vlahović u našem vreme­­nu. Suočen sa prljavštinom sveta, ali i svetom u kom se „pravila igre“ drastično menjaju („U vreme­­ni­ma krvi i blata, suza i znoja, sabirao je magi­čni san o oslobođenju i uzletu duše. U herbariju­mu plišanih korica novog vremena čuvao je i bdeo noću nad njim.“), Radovan Vlahović se okreće samome sebi, još uvek neistraženim dubinama u kojima se gotovo po pravilu jedino može naći smisao, iznoseći ih na svetlost dana i u isto vreme darujući nam izuzetan lirski roman.

Iz recenzije, Vladimir Petrović


Ovim poduhvatom u kojem dolazi do me­šanja svih književnih poetika i žanrova, pi­sac koji je prvenstveno okrenut svom zaviča­ju pokazao je da u stvaranju dela misaone koncentracije podjednako maestralan kao i u svojoj poeziji i prozi, a nas je istovremeno, u neku ruku, i naterao da se preispitamo koliko često ličimo na Georga Trakla. 

Postavivši nam ovo pitanje i probudivši u nama ono najlepše i najstarije osećanje, Ra­do­van Vlahović nam pruža ovo delo kojem se možemo iznova vraćati sve dok ne odgone­tnemo pitanja koja nam se sama nameću, a bez čijih odgovora ne možemo dalje.  

Iz recenzije, Jelena Đorđević


 „Život je misao. Čežnja koja se godinama dopričava“ – poriv za dopričavanjem ne napušta ovog autora, te tako ovaj roman skicira, sasvim izvesno, nove priče. Stoga ne čudi što Vlaho­vić vešto završava svoje delo prizorom Dafi­ne. Naime, drvo dafine uspostavljeno kao axis mundi, amblematska je estetizacija motivske strukture romana. Noćni razgovori sa sestrom uronjeni su u domen mitske prošlosti, narodne kulture, književne tradicije, potom kritički sagledavaju stvarnost današnjice (zemaljskog uopšte), pri tome zazivajući sfere duhovnog. Najzad, bogata krošnja kakva dafinu krasi, su­geriše nam da se ovaj roman grana, te da na čitaocima ostaje da ubiraju najbolje romane­skne plodove banatskog pisca Radovana Vlahovića.

Iz recenzije, Nina V. Stokić

Noć muzeja u Novom Miloševu: film o Laslu Karačonjiju, izložba Senke Vlahović i koncert Srne Stanojlović

Noć muzeja održana je u Žitnom magacinu Muzeja "Kotarka" u Novom Miloševu 21. maja 2022. godine uz podršku Opštine Novi Bečej i Mesne zajednice Novo Miloševo.


U okviru programa premijerno je prikazan dokumentarni film "Laslo Karačonji od Beodre", otvorena izložba ilustracija Senke Vlahović i održan mini koncert Srne Stanojlović na klaviru.

Projekcija dokumentarnog filma "Laslo Karačonji od Beodre" u režiji Dragana Rauškog, nastalog prema knjizi dr Filipa Krčmara "Laslo Karačonji i njegovo doba". Produkcija: Udruženje za negovanje tradicije i Banatski kulturni centar.

Srna Stanojlović, studentkinja Akademije umetnosti u Novom Sadu.

Senka Vlahović govorila je odlomke iz knjige koju je i napisala i ilustrovala 
„Antologija budućih snova: knjiga umetnika” u izdanju Banatskog kulturnog centra.
Izvod iz recenzije Olivere Skoko pročitala je Jelena Golušin.

Voditeljski par: Jelena i Vladimir Golušin.

Najposećenija noć muzeja u Žitnom magacinu do sada.

Senka Vlahović je izložbom "Antologija budućih snova" u Žitnom magacinu obeležila 20-ogodišnjicu od svoje prve samostalne izložbe.

Radovan Vlahović, Srna Stanojlović, Senka Vlahović, Silvija Vlahović i Dragan Rauški.

Tradicionalno u Noći muzeja: domaći banatski kolači.

Milan Micić: „Kolonistička naselja : (1920-1941). Knj. 2, Bačka, Banat”

 

Edicija: ISTORIJA / KOLONISTIČKA NASELJA
288 str, broš. povez, 13 x 21 cm, 2022. god.
ISBN 978-86-6029-558-5

Cena: 1000 din

Poručivanje putem WEB KNJIŽARE:

Studija Kolonistička naselja (1920–1941), Banat, Bačka (knjiga 2) deo je edicije Kolonistička naselja u izdanju Banatskog kulturnog centra iz Novog Miloševa započetog knjigom 1 Kolonistička naselja (1920–1941), Banat, Bačka, Srem, koja se pojavila 2021. godine u izdanju Banatskog kulturnog centra, a koja je obuhvatala kratke tekstove o istorijatu osnivanja  dvadeset kolonističkih naselja u severnim krajevima, koja su formirana u procesu agrarne reforme i kolonizacije čiji je organizator bila Kraljevina Jugoslavija.

Bogata istoriografska građa temelj je istoriografske studije Kolonistička naselja (1920–1941), Banat, Bačka (knjiga 2). Arhivska građa iz fondova Arhiva Vojvodine u Novom Sadu, Rukopisnog odeljenja Matice srpske u Novom Sadu, iz Arhiva Jugoslavije u Beogradu, iz istorijskih arhiva u Zrenjaninu i Novom Sadu, građa iz  onovremene štampe, kao i literatura, pre svega dela Nikole Gaćeše, i samog autora, kao rezultat njegovih dosadašnjih istraživanja na temu međuratne kolonizacije Vojvodine, oblikovali su dvadeset novih tekstova o novim naseljima u Banatu i Bačkoj.

Svi tekstovi u ovoj istoriografskoj studiji bili su prvo objavljeni u Srpskom kolu, glasilu Saveza Srba iz regiona, kao deo feljtona Kolonistička naselja (1920–1941), a za ovu istoriografsku studiju delimično su prerađeni, pre svega prevedeni, iz teksta publicističkog karaktera u naučno štivo.

Autor

Promocija knjiga „Kolonistička naselja 2“ i „Kuća i hleb“ dr Milana Micića u Zrenjaninu

Promocija knjiga „Kolonistička naselja (1920–1941) Bačka, Banat: knjiga druga” i „Kuća i hleb: kolonistička porodica u Banatu, Bačkoj i Sremu (1920–1941)” autora dr Milana Micića održana je u okviru izložbe „Strma ravnica. Sto godina od kolonizacije Vojvodine 1921. godine” u Salonu Narodnog muzeja Zrenjanin 18. maja 2022. godine. 


Na promociji knjiga govorili su autor dr Milan Micić, istoričar i književnik, generalni sekretar Matice srpske, Dimitrije Mihajlović, kustos-istoričar Muzeja Vojvodine i koautor izložbe „Strma ravnica” i Radovan Vlahović, književnik i kulturni radnik, osnivač Banatskog kulturnog centra.


Više o predstavljenim knjigama:

Promocije izabranih dela Bogdana Čiplića u Zrenjaninu i Novom Sadu

Promocija Izabranih dela Bogdana Čiplića održana je 10. maja u Gradskoj narodnoj biblioteci „Žarko Zrenjanin u Zrenjaninu i 11. maja u Kulturnom centru Vojovodine „Miloš Crnjanski“ u Novom Sadu. Izdavači 1. kola u 6 knjiga Bogdana Šiplića su Banatski kulturni centar i Kulturni centar Vojovodine „Miloš Crnjanski“.

Promocija Izabranih dela Bogdana Čiplića u Zrenjaninu

Učesnici:  Mirko Sebić, urednik izdavačke delatnosti Kulturnog centra Vojovodine „Miloš Crnjanski“, Radovan Vlahović, direktor Banatskog kulturnog centra, Milana Poučki, Viktor Škorić i Nenad Stanojević, pisci predgovora za dela o Bogdanu Čipliću i interpretatori njegovog stvaralaštva, a koordinator programa je Slobodanka Važić Murray. Prisutne je pozdravio Milan Bjelogrlić, direktor Gradske narodne biblioteke „Žarko Zrenjanin“.

Zrenjaninski gimnazijalci.

Snimak programa u Zrenjaninu

Promocija izabranih dela Bogdana Čiplića u Novom Sadu

Učesnici: dr Nenad Šaponja, direktor Kulturnog centra Vojovodine „Miloš Crnjanski“, Radovan Vlahović, direktor Banatskog kulturnog centra i priređivači dela Bogdana Čiplića: Nenad Stanojević, Milana Poučki i Viktor Škorić. Urednik programa je dr Valentina Čizmar, a moderator Branka Marković.