JNA 35, 23273 Novo Miloševo, Srbija, 00381(0)69/783-155, 00381(0)63/644-369, banatskikulturnicentar@gmail.com

Promocija knjige „Ilustracija knjige za decu“ Senke Vlahović održana u Biblioteci grada Beograda

Promocija knjige „Ilustracija knjige za decu: Ilustratorski tekst i ilustratorski kontekst“ Senke Vlahović, u izdanju Banatskog kulturnog centra, održana je u Biblioteci grada Beograda 17. 10. 2025. godine.


Učestvovali su:

Gorana Stevanović, istoričarka umetnosti, bibliotekar savetnik za Umetnički fond i Grafičku zbirku Narodne biblioteke Srbije;

Gordana Maletić, književnica;

Marija Ristić, istoričarka umetnosti, aktuelni kustos Zlatnog pera Beograda / Međunarodnog bijenala ilustracije;

Slobodan Ivkov, istoričar umetnosti, teoretičar stripa i ilustracije;

Luka Tilinger, ilustrator, aktuelni dobitnik Nevenove nagrade za ilustraciju i autor ilustracije na korici knjige (video-uključenje);

i Senka Vlahović, autorka.


Knjiga sadrži radove koji su nastajali u poslednjih 10-ak godina i objavljivani su u naučnim časopisima, zbornicima, katalozima i drugim publikacijama na srpskom i engleskom jeziku, u zemlji i inostranstvu. Tekstovi sagledavaju savremenu srpsku ilustratorsku scenu kroz različite teme, u kontestu aktuelnih zbivanja u teoriji i praksi u zemlji i svetu, i praćeni su brojnim primerima ilustracija knjiga za decu koji su štampani u boji.

Recenzenti ove stručne knjige, koja je jedna od retkih u oblasti teorije ilustracije, su istoričarka umetnosti Gorana Stevanović, bibliotekar savetnik za Umetnički fond i Grafičku zbirku Narodne biblioteke Srbije, književnica Gordana Maletić i dr Danilo Vuksanović, pomoćnik upravnika i viši konzervator-restaurator umetničkog fonda na papiru Galerije Matice srpske.

„Otvarajući brojna pitanja iz oblasti teorije ilustracije” po rečima recenzetkinje Gorane Stevanović „publikacija predstavlja važan podsticaj za buduća istraživanja, istorizaciju i različite pristupe ovoj temi”. Recenzent dr Danilo Vuksanović ističe da Senka Vlahović „uzdiže disciplinu ilustracije na zasluženu lestvicu, često nedovoljno priznatu u svetu umetnosti”. Književnica Gordana Maletić u svojoj recenziji kaže da „kompleksnost pitanja, koje zahteva promišljanje u domenu umetničkih vrednosti, posmatranja sa stanovišta istorije, sociologije, komunikacije i recepcije, čini tekstove objavljene u knjizi raznovrsnim i zanimljivim”.

U „Predgovoru” autorka daje jedan od odgovora na pitanje: „…zašto ova knjiga u ovom trenutku? Zato što smatramo da je potrebna svest da ‘teorija podstiče kreativno oslobađanje’ (Jaleen Grove) kod ilustratora koji je savremeni autentični vizuelni mislilac. (…) Ilustrator za decu i kao vizuelni mislilac, intelektualac, ali i kao homo ludens, ukoliko uspešno objedini u sebi oba ova entiteta, i racionalno i iracionalno, i promišljeno i spontano, može ući u red vrsnih umetnika, a ne samo zanatlija ili „primenjaša“ koji ostaju tik ispod lestvice koja je nepisana granica za prelazak u „visoku“ umetnost. Ovakvi ilustratori umeju biti pravi majstori remek dela digitalnog 21. veka, a mi smo tu da ta dela spoznamo i da im na tome čestitamo.”

U knjizi su zastupljene ilustracije knjiga za decu brojnih reprezentativnih autora o čijim delim autorka piše: Mladen Anđelković, Tihomir Čelanović, Manja Miladinović (Ćirić), Rastko Ćirić, Bojana Dimitrovski, Nebojša Đuranović, Aleksa Gajić, Ana Grigorjev, Marija Jevtić, Aleksa Jovanović, Marica Kicušić, Dragana Kuprešanin, Kosta Milovanović, Nikolina Petolas, Dušan Petričić, Dušan Pavlić, Milica Radenković, Boban Savić Geto, Ivica Stevanović, Tanja Stevanović, Luka Tilinger, Vanja Todorić, Jovan Ukropina, David Vartabedijan, Maja Veselinović, Aleksandar Zolotić, Dobrosav Bob Živković… Pored pomenutih ilustratora, u knjizi mogu naći tekstovi o knjigama za decu koje su ilustrovali i Boris Kuzmanović, Ana Petrović, Biljana Mihajlović, Slavimir Stojanović, Sofija Miščević...

Na korici knjige nalazi se ilustracija Luke Tilingera nastala za knjigu „Roman bez ormana” Vuleta Žurića (Službeni Glasnik, 2017).

Senka Vlahović je vizuelna umetnica, ilustratorka i dizajnerka knjiga, teoretičarka ilustracije. Diplomirala je i specijalizirala ilustraciju na Visokoj tehničkoj školi u Novom Sadu, a na temi video-ilustracije knjige odbranila je master rad na Akademiji umetnosti u Beogradu. Objavila je osam knjiga (pet stručnih knjiga, na srpskom i engleskom, i tri umetničke koje potpisuje kao autor teksta, ilustracija i dizajna). Imala je preko 30 samostalnih izložbi. Grafički je oblikovala preko 600 knjiga, u izdanju BKC-a. Bila je organizator i/ili učesnik različitih domaćih i međunarodnih izložbi, festivala, žiriranja i simpozijuma u oblasti ilustracije. Dobitnica je više značajnih nagrada (Nagrada za najbolju knjigu u oblasti teorije vizuelne komunikacije na sajmu knjiga u Beogradu 2015, Godišnja nagrada ULUPUDS-a za 2017, i Godišnja nagrade ULUPUDS-a za 2020). Član je ULUPUDS-a i Matice srpske.

RTV uživo, najava promocije


SA PISCEM NA TI – Razgovor sa Radovanom Vlahovićem u Novom Sadu

Književni razgovor sa Radovanom Vlahovićem pod nazivom „Sa piscem na ti” održan je 2. septembra 2025. godine u Klubu pisaca u Novom Sadu. 

Učestvovali su: Radovan Vlahović i Franja Petrinović

Program je održanu okviru Književnog festivala „Perpetuum Mobile” koji organizuje Društvo novosadskih književnika čiji je Radovan Vlahović počasni član.

Radovan Vlahović je autor oko 70 knjiga proze, poezije, eseja, i brojnih prevoda svojih knjiga na desetak jezika sveta. Dobitnik je više značajnih nagrada, među kojima je i prestižna Vukova nagrada koju je dobio ove godine. Osnivač je, direktor i urednik izdavačke delatnosti Banatskog kulturnog centra. 

Nedavno su mu objavljene knjige poezije „Vodiči zlatnog teleta” i „Prolazna soba” i knjiga proze „Zaratustrin ples nad Jugoslavijom” u izdanju Banatskog kulturnog centra. 

Pored ovih novih naslova, objavljena su mu i dva prevoda na engleski jezik: romana „Bapa” i putopisa sa Svete Gore „Paterica”. U ovoj godini objavljena je i monografija koju je Vlahović priredio „Proleće Sime Cucića: petnaest godina književne manifestacije”. 

Radovan Vlahović živi i stvara u Novom Miloševu.

U razgovoru sa ekipom Radio-televizije Vojvodine

Sa suprigom i kćerkom

Snimak kompletnog razgovora sa Radovanom Vlahovićem